Nakon perioda relativno stabilnih cijena hrane, svijet bi se mogao suočiti s novim talasom poskupljenja. Glavni ekonomista Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) Maximo Torero očekuje izraženiji rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, koji bi se potom trebao preliti i na cijene hrane u trgovinama.
Prema njegovoj procjeni, pritisak bi trebao postati vidljiviji do kraja 2026. godine, dok bi tokom 2027. poskupljenja mogla biti još izraženija. Razlog je istovremeno djelovanje nekoliko problema – visokih cijena energije, ratova, skupljih poljoprivrednih inputa i ekstremnih vremenskih prilika.
Jedan od razloga zbog kojeg potrošači još nisu osjetili puni udar jeste vremenski period potreban da rast cijena žitarica i drugih sirovina dođe do konačnog proizvoda.
Torero procjenjuje da taj proces obično traje između tri i šest mjeseci. Drugim riječima, današnje povećanje troškova poljoprivrednicima može se na računima građana pojaviti tek nekoliko mjeseci kasnije.
Poseban problem predstavljaju energenti. Nafta direktno utječe na troškove prijevoza, prerade i pakovanja hrane, dok je prirodni gas izuzetno važan za proizvodnju đubriva.
Poremećaji povezani s ratom u Iranu i stanjem oko Hormuškog tjesnaca dodatno su povećali zabrinutost. FAO je još ranije upozorio da problemi na ovoj važnoj trgovačkoj ruti mogu izazvati ozbiljan globalni šok u poljoprivredi i proizvodnji hrane u periodu od šest do 12 mjeseci.
Tu je i rat u Ukrajini, kao i poremećaji na energetskom tržištu, dok proizvođači istovremeno moraju računati na skuplje gorivo i đubrivo.
Kada proizvodnja određenih kultura više nije isplativa, poljoprivrednici mogu smanjiti zasijane površine ili se okrenuti kulturama koje zahtijevaju manje đubriva. Posljedica može biti manja ponuda hrane i dodatni rast cijena.
Dodatnu neizvjesnost stvara El Niño, koji tokom 2026. nastavlja jačati. Promjene u količini padavina i ekstremni vremenski događaji mogu smanjiti prinose u velikim poljoprivrednim regijama.
Posebno se prate proizvodnja pšenice, kukuruza i riže, jer veći poremećaji kod tih kultura mogu brzo imati posljedice na globalno tržište.
Crna hronika
