Nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. godine, značajno su se promijenili uvjeti za dobijanje zaštite za sirijske izbjeglice u Austriji. Dok je ranije većina dobijala azil, sada sve češće dobijaju tzv. supsidijarnu zaštitu, koja nosi manja prava.
Prema podacima za prvo polugodište 2026. godine, gotovo 3.100 Sirijaca dobilo je supsidijarnu zaštitu, što je dvostruko više od broja onih kojima je odobren azil – 1.523.
Šta znači supsidijarna zaštita?
Supsidijarna zaštita dodjeljuje se osobama koje nisu pojedinačno progonjene, ali bi se u slučaju povratka u domovinu mogle suočiti s ozbiljnom opasnošću, poput rata, mučenja ili smrti.
Pravni stručnjak Lukas Gahleitner-Gertz iz organizacije Asylkoordination Österreich pojašnjava da se nakon pada Asadovog režima politički progon više ne smatra glavnim razlogom za dodjelu azila Sirijcima.
„Zbog toga je došlo do pada broja odobrenih azila, a porasta broja osoba kojima je dodijeljena supsidijarna zaštita“, ističe Gahleitner-Gertz.
Razlike u pravima
Razlika između azila i supsidijarne zaštite značajna je u praksi.
Osobe sa supsidijarnom zaštitom:
- dobijaju boravišnu dozvolu na godinu dana,
- imaju pristup tržištu rada,
- mogu zatražiti putnu ispravu,
- imaju nepovoljniji položaj kada je riječ o spajanju porodice.
S druge strane, osobe kojima je odobren azil dobijaju boravišnu dozvolu na tri godine i imaju povoljnije uvjete za dovođenje članova porodice.
Neizvjesnost oko spajanja porodice
Situaciju dodatno komplikuje pitanje spajanja porodice. Nakon isteka privremene zabrane 12. jula, nova pravila još nisu donesena, što stvara pravnu nesigurnost.
Iako se zahtjevi i dalje mogu podnositi, vlasti trenutno nisu obavezne donositi odluke, osim u iznimnim slučajevima, naprimjer kada je riječ o maloljetnoj djeci bez roditelja.
Razlike među regijama u Siriji
Austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje smatra da je situacija u Siriji nestabilna, ali pravi razliku između pojedinih regija.
Primjerice, osobe iz područja oko Damaska imaju manju vjerovatnoću da će dobiti zaštitu jer se tamošnja infrastruktura smatra relativno stabilnom. S druge strane, izbjeglice iz područja poput Alepa imaju veće šanse za dobijanje zaštite zbog veće opasnosti od nasilja i prisilne mobilizacije.
Sirijci i dalje najbrojniji tražitelji azila
Uprkos smanjenju broja pozitivnih odluka, Sirijci i dalje čine najveću grupu tražitelja azila u Austriji. U prvoj polovini 2026. godine podnijeli su 1.227 zahtjeva, što čini oko četvrtine ukupnog broja zahtjeva.
Stopa pozitivnih odluka za Sirijce iznosi oko 32 posto, što je znatno manje u poređenju s izbjeglicama iz Irana, kod kojih iznosi 76 posto, i Afganistana, kod kojih je 69 posto.
Novčani poticaji za povratak
Austrijske vlasti dodatno potiču dobrovoljni povratak u Siriju. Od jula do septembra nude se finansijski poticaji:
- 3.000 eura za osobe koje su u postupku azila ili imaju supsidijarnu zaštitu,
- 1.500 eura za osobe koje već imaju azil.
Od pada Asadovog režima Austriju je napustilo oko 2.000 Sirijaca, djelimično dobrovoljno, a djelimično prisilno.
Koliko će se njih odlučiti na povratak uz finansijski poticaj, zasad nije poznato.
Crna hronika
