Open Air Art-Umjetnost na otvorenom je san umjetnika članova UG EMINENT da u našem gradu napravimo ljetnji kamp -festival za umjetnike koji bi stvarali, izvodili umjetnost u prirodnom ambijentu. Ovakvi projekti već dugo egzistiraju u svijetu. U aktivnostima OPAA mogu uživati građanstvo, umjetnici, amateri, etuzijasti, učenici i turisti koji dolaze u naš Kanton.
Projekat nudi besplatno usavršavanje za amatere i profesonalce u oblasti umjetnosti, te je prilika da se druže u prelijepom ambijentu na otorenom. OPAA promovira kulturu, umjetnost,trajne vijednosti, inkluzivnost, rodnu ravnopravnost, cjeloživotno učenje, stručno usavršavanje, kulturni turizam, turističku destinaciju, zdravo i aktivno življenje.
Tuzlansko izletište Ilinčica sa svim svojim potencijalima idelna je lokacija za organizaciju OPAA festivala. Smatramo da lokacija nije dovoljno iskorištena i ispromovisana kao turistička destinacija.
Ovim projektom želimo da po drugi puta, zbog ogromnog interesovanja publike, organizujemo festival sa lokalnim izvođačima koji bi trajao četri dana. Planiramo da Open Air Art preraste u tradicionalni festival koji bi pružao vrhunsku ponudu kada je umjetnost i zabava u pitanju.
Ovakvi festivali veoma su popularni među svim uzrastima u ljetnjoj sezoni. Prvenstveno zbog znatno niže temperature na tim lokacijama nego u cetru grada i zbog činjenice da publika može u jednoj opuštnoj atmosferi uživati u koncertima pop, klasične i etno muzike, performansima, radionicama predstavama, izložbama, pjesničkim večerima, likovnim kolonijama i DJ nastupima.
Za ovogodišnje drugo izdanje OPAA festivala pripemili smor aznovrstan program. koncerte, predstavu, radionice za profesionalce i amatere iz sfere: Muzike, glume, teatra poezije i plesa te pjesničke večeri, plesne večeri,DJ performanse.
PROGRAM FESTIVALA
PRVI DAN 19.08. AUGUST srijeda 20h
KONCERT OTVORENJE FESTIVALA:The dance of Light je jedinstveni spoj muzičke ekspresije i svjetla koji iteraktivno stvaraju jedinstveni audio vizuelni doživljaj.Izvođaći i idejni tvorci The dance of Light turneje : dr.Dženana Sarajlić-klavir i mr.Elvis Sivčević-gitara.
Elvis Sivčević rođen 1979 godine u Tuzli BiH. Klasičnu gitaru počeo je svirati sa 8 godina, Srednju muzičku školu završio u Tuzli.Školovanje nastavlja u Nizozemskoj na Conservatorium Codarts Rotterdam u klasi profesora.Dicka Hoogeevena i na Kraljevskom konzervatorijumu u Hagu gdje je 2003. godine stekao zvanje Bachelor – Docent gitare u klasi Enna Voorhorsta i 2005. godine magistar muzike. Elvis Sivčević je učestvovao na majstorskim radionicama najvećih svjetskih gitarista kao što su: John Williams, Julian Bream, Scott Tennant, Carlo Marcione, Roland Dyens, Zoran Dukić i Poco Pena.
U svojoj karijeri Sivčević je osvajao je prve i specijalne nagrade na takmičenjima. Nastupao je širom Evrope kao solista ili kao član orkestra Roterdamske i Zeews filharmonije i ansambla Mediterranean Sundance.
Po povratku u Bosnu i Hercegovinu 2005. godine radi u muzičkim školama u Brčkom, Bijeljini i Srebreniku gdje se na po njegovom dolasku, po prvi puta, otvaraju odsijeci klasične gitare u ovim gradovima.
Njegovi učenici osvajači su velikog broja nagrada na domaćim iinternacionalnim takmičenjima, a neki od njih su svoje muzičko obrazovanje nastavili i na prestižnim Muzičkim akademijama širom Evrope.
Autor je muzike za 40 nastavaka serijala dokumentarnog filma“Putevi-zapis o zemlji” po Maku Dizdaru,izdao je dva autorska albuma za američku idavačku kuću CD Baby.Autor je orginalne muzike za pozorište od čega izdvajamo predstave: Tajkun, Enigmatske varijacije, San ljetnje noći, Tri riječi, Medeja.
Osnivač je i diraktor prestižnog festivala Guitar Fest Tuzla. Predsjednik UG Eminent.
Elvis Sivčević živi i radi u Tuzli gdje je je zaposlen kao profesor gitare u Srednjoj muzičkoj školi.
Dženana Šehanović Sarajlić, pijanistica Biografija
Pijanistica Dženana Šehanović Sarajlić rođena je 1991 .godine, u Brčkom, Bosna i Hercegovina. Svoje prvo muzičko obrazovanje počela u Njemačkoj u klasi prof. Tanje Hubber. Po povratku u domovinu (1997.) školovanje je nastavila u Tuzli, a potom u Sarajevu,u klasi Nede Stanković, profesorice klavira na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Nastupala je na brojnim koncertima u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji,
Lichtensteinu, Norveškoj, Londonu (UK), Turskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Pakistanu
(Islamabad, Faisalabad), Qataru (Doha) UAE (Dubai, Abu Dhabi), Švedskoj, Bosni i Hercegovini, te za Vijeóe Evrope (Sarajevo). Na koncertima je pored klasičnog repertoara izvodila i vlastite kompozicije. Nastupala je sa renomiranim orkestrima kao solista: Sarajevska filharmonija, orkestar Hrvatskog glazbenog zavoda (Hrvatska), kamerni orkestar Amoroso (Srbija) i sa ansamblom Zagrebačkih solista.
U julu 2001. godine položila je prijemni ispit na prestižnom Univerzitetu Mozarteum – Salzburg, Austrija. Godine 2005. u julu mjesecu položila je prijemni ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i tako sa 14 godina postala najmlađi ikada primljen student. Prvu i drugu godinu studija završila je u klasi prof. Đorđe Stanettija i prof. Karl-Heinz Kammerlinga u Zagrebu. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 2010.godine, u klasi prof. Srđana Čaldarovića.
Magistrirala je 2011. godine sa najvišom ocjenom iz klavira, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Trenutno priprema odbranu doktorske disertacije na trećem ciklusu studija (doktorski studij) na muzičkoj akademiji u Sarajevu pod mentorstvom prof. Stanettija (Zagreb).
Zaposlena je od 2010. godine kao profesor klavira u Srednjoj i Osnovnoj muzičkoj školi u Tuzli, a od 2017.godine živi i radi u Sarajevu kao profesor klavira u Osnovnoj muzičkoj i baletnoj školi „Novo Sarajevo” u Sarajevu.
Od 2020. godine sarađuje sa sopranisticom Dženanom Huseinagić, iza sebe imaju niz zajedničkih koncerata i nastupa a svoj zajednički rad su okrunile u maju 2021. godine albumom pod nazivom ”Sevdah i klasika” na kojem se nalaze sevdalinke izvedene u duhu klasične muzike za koje je obradu napisala pijanistica Dženana Šehanović Sarajlić. Album je izdala produkcijska kuća Hayat, uz podršku BKZ Preporod. Nakon tog albuma izdale su i album ”Zefir” koji je svojevrstan nastavak prvog albuma.
Dobitnica je brojnih državnih i međunarodnih nagrada i priznanja te Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska. Na preporuku iz ureda bivšeg predsjednika Republike Hrvatske, g. Stjepana Mesića, 2006. godine dobila je Hrvatsko državljanstvo, na osnovu umjetničkog i profesionalnog dostignuća za koji postoji interes Republike Hrvatske.
DRUGI DAN 20.AUGUST četvrtak 20h
– „Sa violinom, gitarom harmonikom… pod ruku“ masterclas sa članovima BKC Revialnog orkestra i gostujući profesora iz cijelog svijeta gdje će učenici muzičkih škola i građani moći učiti družiti se sa drugim umjetnicima i usavršiti tehniku sviranja na svojim instrumentima,satnica od 12 do 16h.
-Ilinčica Party BKC revijalni orkestar donosi nam najljepše ljubavne pjesme iz 50,60,70 i 80-ti godina prošlog vijeka. Orkestar sačinjavaju akademski muzičari koji ovaj repertoar izvode na jednom veoma zavidnom nivou 20-23h.
Biografija Revijalnog orkestra BKC TK
Revijalni orkestar BKC TK čine profesionalni muzičari okupljeni oko zajedničke ideje očuvanja, promocije i savremene interpretacije domaće i svjetske muzike. Kroz umjetnički promišljen koncertni program donose publici bezvremenske kompozicije koje su obilježile različite muzičke epohe, spajajući emociju, vrhunsku interpretaciju i bogato koncertno iskustvo.
Članovi Revijalnog orkestra BKC TK iza sebe imaju dugogodišnji individualni angažman u različitim muzičkim sastavima, orkestrima, festivalima, kulturnim manifestacijama i studijskim projektima. Njihova različita umjetnička iskustva objedinjena su u jedinstven koncertni izraz koji njeguje kvalitet, autentičnost i neposrednu komunikaciju s publikom.
Repertoar obuhvata najpoznatije domaće i svjetske kompozicije, pažljivo odabrane i aranžirane za koncertno izvođenje. Svaki nastup predstavlja putovanje kroz muziku koja je obilježila generacije, stvarajući atmosferu prepoznatljivih melodija, zajedničkih uspomena i novih umjetničkih doživljaja.
Pored koncertnih aktivnosti, ansambl kontinuirano radi na razvoju vlastite produkcije, pripremi novih koncertnih programa te stvaranju profesionalnih audio i video sadržaja koji doprinose promociji kulturnih vrijednosti i jačanju saradnje među ustanovama kulture.
Kroz svoje djelovanje Revijalni orkestar BKC TK želi pokazati da kvalitetna muzika nema rok trajanja – ona povezuje ljude, gradove i generacije, stvarajući prostor za susret umjetnosti, kulture i zajedništva. Vođeni uvjerenjem da su muzika i kultura univerzalni jezici razumijevanja, članovi orkestra svojim nastupima nastoje svaki koncert pretvoriti u događaj koji publika pamti, a ustanove kulture prepoznaje kao vrijednog partnera u stvaranju kvalitetnih umjetničkih sadržaja. Uz Revijalni orkestar BKC TK nastupaju eminentni vokalni solisti Anela Tokić i Kenan Hasić.
Ansambl čine:
Elvis Sivčević – gitara
Damir Beganović – klavijature
Mirza Tokić – bas gitara
Damir Kapidžić – bubnjevi
TREĆI DAN 21.AUGUST petak 14 -20 h
– Radionica glume 14-18 h
– Muzičko poetski kolaž „Vraljiva kadenca“ Majda Zukić 19 h AUTOR Majda Zukić
Učestvuju: Majda Zukić, Adisa Mehić muzička pratnja Daris Aljić-gitara, Elena Stjepić-violina
Majda Zukić, prof. – Bosanskog, Hrvatskog, Srpskog jezika i književnosti
Rođena je 7. maja 1971. godine. Završila je Filozofski fakultet u Tuzli, odsjek – Bosanski jezik i književnost.
Organizator je i učesnik brojnik lokalnih i međunarodnih kulturnih događaja. Objavila je dvije zbirke poezije, “Rimovanje bića”, 2011. godine i “Monolog tišinhane”, 2015. godine dok je treća Maida zbirka u pripremi.
Autorica je brojnih književno-kritičkih osvrta na umjetnička i naučna djela. Njene pjesme su objavljene u brojnim pjesničkim zbirkama, kako na prostoru istog ili sličnog govornog područja, tako i u zbirkama stranog govornog područja. Dobitnica je brojnih nagrada za svoje pjesničko stvaralaštvo. živi i radi u Tuzli.
– Predstava „Ja te volim“. Priču o neiskazanoj ljubavi i trenutku kada smo trebali izgovori tri riječi „Ja te volim“-a nismo, donosi glumac Damir Mahmutović u 20h
O PREDSTAVI “TRI RIJEČI”
“Da li su one riječi izrečene ili nisu? Da ili ne?
To je pitanje samoljublja, časti, života, sreće. Pitanje veoma značajno. Najznačajnije na svijetu.”
O kakvom se pitanju zapravo radi?
Predstava “Tri riječi” nastala je po motivima dvije pripovijetke Antona Pavloviča Čehova:
“Šala” i “Dama s psićem”.
Predstava govori prije svega o istinskoj, onoj najnježnijoj ljubavi iz djetinjih dana, pa sve do ljubavi kada smo u zrelijoj dobi. Kada isto tako umijemo da se ludo zaljubimo, zavolimo i volimo kao što to ludo vole djeca, ali to, iz ko zna kojeg razloga ne izgovorimo. Ta šutnja, ta neizrečenost nas kad-tad sustigne i žestoko stegne oko srca, ali kasnije je suviše kasno.
Predstava romantično, pa u nekim momentima čak i duhovito govori o neostvarenim ljubavima i
neiskazanim riječima, riječima koje smo svi mi vjerovatno duboko u sebi nekada i sami osjećali i čuvali ih, ali ih nikada nismo rekli. Ili jesmo?
Zagonetka, po svoj prilici ne da nam mira. Ne možemo sebi oprostiti neizrečene, najznačajnije tri riječi “Ja te volim”.
Prošlost, kao lajtmotiv predstave izražava kajanje i tugu, ali istovremeno i sreću zbog svih prelijepih uspomena iz prošlih dana. Ali tegoba u srcu i bol u duši ostaju, jer je prošlost nepovratna i jedino što njeguje nemir jesu prelijepe uspomene i divne pjesme o ljubavi, sreći i o Njoj.
Kroz dramaturšku obradu dvije pripovijetke, pripovjedač se naizmjenično i nostalgično vraća u prošlost, od one iz dalekog djetinjstva, pa do one bliže iz zrelije životne dobi, te pričajući nam o ljubavi, kao da se ispovijeda. Kao da traži za sebe oprost, a blagost i svu sreću za Nju.
Sjedeći u sadašnjosti sa prijateljem u nekom bifeu, pričajući i njemu, a i svima nama svoja romantična i divna sjećanja o ljubavi iz djetinjstva, o sankanju sa djevojčicom kojoj je šaputao da je voli, ali ona nikada nije znala da li to govori vjetar ili on, pa do zaljubljenosti, strasti, požude, a onda i ljubavi prema “Dami sa bereom”, koju sreće mnogo godina kasnije, nijednom nije izrekao one najznačajnije tri riječi: “Ja te volim”. Njega je ta “nedorečenost”u djetinjstvu možda i zabavljala, ali kako su godine prolazile, sve više
je shvatao da se gorko našalio ne sa njom, nego sa samim sobom.
Njemu ta nedorečenost sada razdire dušu i kao da kaže: “Hej ljudi, kažite i nikada ne prestajte ponavljati te tri čarobne riječi svima koje volite. Nemojte ih prešutjeti nikada i uvijek ih izgovarajte.”
Ljubav, patnja, radost, ljepota, strast, praznina ili tišina najčešće se ne mogu iskazati riječima. Zbog toga, sva osjećanja, koja je nemoguće reći, kao nekada i one “tri riječi”, traže da se uz gitaru otpjevaju sve čežnje i zebnje u trenucima kada to od pripovjedača zatraži duša i nesumnjivo muzički element daje svoj priči, a tako i predstavi posebnu volšebnost. Upravo to je dio zaokruženog redateljskog i dramaturškog koncepta pozorišnog djela sa songovima u kojem su, kroz monološku formu muzikom i pjesmom iskazane sve emocije koje muče dušu, ali isto tako daju i naročitu draž riječima ljubavi.
“Ljubav daje krila, ali ih i potkresuje.” (A.P. Čehov).
Damir Mahmutović, magistar umjetnosti glumac
Elvis Sivčević, magistar klasične gitare
BIOGRAFIJA
Damir Mahmutović je rođen 30.10.1976. godine u Tuzli.
Prvi ciklus studija/dodiplomski upisao je na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli akademske 1999/2000. godine, a diplomirao dana 14.02.2004. godine na Akademiji dramskih umjetnosti (pozorište, film, radio i TV) Univerziteta u Tuzli, odsjek Gluma i time ispunio sve propisane uslove za sticanje diplome o visokoj stručnoj spremi, kao i stručni naziv „Diplomirani glumac“.
Broj i datum izdavanja diplome: (Broj: 1/11-I od 11.12.2004. godine u Tuzli).
Drugi ciklus studija/postdiplomski studij u trajanju od jedne godine, studijski program Gluma na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, upisao je akademske 2015/2016. godine.
27.06.2016. godine uspješno je odbranio magistarski rad pod naslovom: „Gretica str. 89“ i time ispunio sve propisane uslove za sticanje diplome o završenom drugom ciklusu, kao i sve propisane uslove za sticanje akademske titule i stručnog zvanja „Magistar umjetnosti glumac“.
Broj i datum izdavanja diplome: (Broj: 01/IIC-12-I/16 od 19.11.2016. godine u Tuzli).
Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, Damir Mahmutović, MA izabran je u umjetničko-nastavno zvanje vanredni profesor za užu umjetničku oblast „Gluma“ na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, a izborni period mu teče od 19.02.2024. godine.
Odlukom Umjetničko-nastavnog vijeća Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli (broj: 02/1-4972-1.6/19 od 30.09.2019. godine) Damir Mahmtović, MA, docent izabran je i imenovan za Prodekana za nastavu i studentska pitanja Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli.
Učestvuje u pripremi i realizacijama sjednica UNV-a Akademije dramskih umjetnosti, te ostvaruje učešće u realizaciji odluka dekana, UNV-a Akademije i Senata Univerziteta, a koje se tiču nastavnog procesa Akademije dramskih umjetnosti.
Damir Mahmutović, MA, docent, pored svih funkcija, bio je član Odbora Fonda za nagrađivanje studenata dodiplomskog studija i naučno i stručno usavršavanje zaposlenika, te član Radne grupe za procjenu i bodovanje eksterne mature prilikom Prijemnih ispita na Univerzitetu u Tuzli.
Na osnovu Odluke o konstituisanju Senata Univerziteta u Tuzli (broj: 03-1334-1-1/21) od 19.03.2021. godine, konstituisan je saziv Senata Univerziteta u Tuzli, te je Damir Mahmutović, MA, ponovo izbaran, a po prijedlogu UNV-a Akademije dramskih umjetnosti za člana Senata Univerziteta, čiji mandat traje četiri (4) godine i teče od dana konstituisanja Senata.
Takođe je bio član radne grupe u pripremama i realizaciji za 26. Međunarodni ljetni Univerzitet u Tuzli – LJUT 2021. godine, kao i za 27. Međunarodni ljetni Univerzitet u Tuzli – LJUT 2022.godine.
Tada, 2021. godine po prvi put, a u okviru 26. LJUT-a, režira i inscenira epopeju „Eneida“ (autora: Publije Vergilije Maron) u krugu univerzitetskog kampusa, te po prvi puta se javno otvara „Ljetna bina“ Studentske scene Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli sa predstavom „Pad Troje i Kartage“ u kojoj je pored zadatka redatelja učestvovao i u svojstvu glumca.
Naredne 2022. godine, takođe aktivno, kao član radne grupe LJUT-a 2022. godine, na otvorenoj ljetnoj studentskoj sceni u krugu univerzitetskog kampusa, a u okviru programa učestvuje kao glumac u predstavu „Gretica str. 89“.
Na osnovu Rješenja o imenovanju aministratora Informacionog sistema Univerziteta u Tuzli – eUniversity (broj: 01-2922-1/23) od 22.05.2023. godine, Damir Mahmutović, MA, vanredni profesor izabran je u Odbor administratora ispred Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli na period od dvije (2) godine, počev od dana donošenja Rješenja.
Damir Mahmutović, MA, vanredni profesor, od 2020. godine član je i Etičkog komiteta Univerziteta u Tuzli, a ponovo je izabran na istu dužnost, po prijedlogu UNV-a Akademije dramskih umjetnosti i Odlukom Senata (broj: 03-4699-1-13/23 od 19.05.2023. godine).
Pored svih dužnosti i odgovornosti koje nosi funkcija prodekana za nastavu i studentska pitanja, kao i aktivno sudjelovanje na sjednicama Senata Univerziteta u Tuzli, Damir Mahmutović, MA, vanredni profesor, pripremajući se i učestvujući u nastavno-pedagoškom radu na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, aktivno je radio tokom izbornog perioda u nastavno-umjetničkom zvanju docent za užu umjetničku oblast „Gluma“ i na svom stručno-umjetničkom usavršavanju, te je od zadnjeg izbora sudjelovao i igrao u većem broju pozorišnih/kazališnih, te filmskih projekata, od kojih su neke ostvarile impozantne rezultate, kako u Bosni i Hecegovini, tako u regionu, pa i svijetu, te su se izvodile ili prikazivale na eminentnim pozorišnim/kazališnim i filmskim, kako domaćim, tako i na međunarodnim i internacionalnim festivalima i osvajale brojne nagrade.
Damir Mahmutović, koji je igrao glavnu i naslovnu ulogu (Hasan Kaimija) u pozorišnoj predstavi “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”, autora Derviša Sušića, u režiji Gorana Damjanca i izvedbi Narodnog pozorišta Tuzle apsolutni je pobjednik 35. Susreta pozorišta/kazališta Bosne i Hercegovine.
Navedena manifestacija se održala u Brčkom, u periodu od 15. do 23. novembra 2018. godine, a u takmičarskom dijelu igralo je osam predstava iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
Prvi put na susretima pozorišta/kazališta Bosne i Hercegovine u Brčkom jedna predstava iz Bosne i Hercegovine je dobila Gran Prix za najbolju predstavu u cjelini. Stručni žiri su činili glumci: Senad Bašić, Ivo Gregurević i Danica Maksimović.
Takođe, predstava “Posljednja ljubav Hasana Kaimije” nagrađena je i Odlukom članova žirija publike za najbolju predstavu na istim 35. Susretima pozorišta u Brčkom.
Damir Mahmutović, MA, sarađivao je i sa filmskim redateljima među kojima treba pomenuti:
Benjamin Filipović („Dobro uštimani mrtvaci“),
Nenad Đurić („Hiljadarka),
Stefan Malešević („Mamonga“), te sa redateljem Amirom Buljugićem u dugometražnom igranom filmu „Efekat leptira“ tumačeći jednu od tri glavne uloge.
Takođe je sarađivao sa filmskom redateljicom Jasmilom Žbanić u dugometražnom igranom filmu „Quo vadis, Aida?“.
Dugometražni igrani film „Quo vadis, Aida?“ u kome je Damir Mahmutović (tumačeći u filmu ulogu – lik: Branko) gostovao je na najeminentnijim internacionalnim/međunarodnim filmskim festivalima, te je osvajao prestižne nagrade i kritike, od kojih su samo neke:
Sofia International Film Festival – najbolji balkanski film;
Rotterdam International Film Festival – nagrada publike;
Luxemburg City Film Festival – Grand Prix i nagrada kritike;
Les Arcs European Film Festival – nagrada publike i nagrada Crystal Aerroq;
Jerusalem Film Fesvial – nagrada za najbolji internacionalni film;
Geteborg Film Festival – Dragon award u internacionalnoj konkurenciji;
Film Independent Spirit Awards – najbolji internacionalni film
El Gouna Film Festival – Zlatna zvijezda;
Antalya Golden Orange Film Festival – najbolji film;
Takođe, posebno treba naglasiti da je film „Quo vadis, Aida?“ ušao u uži izbor filmova među najboljih pet za Oscara u kategoriji najboljeg filma van engleskog govornog područja.
Damir Mahmutović, MA, pored ovih značajnih pozorišnih i filmskih glumačkih ostvarenja, nagrada i priznanja, od izbora u zvanje docenta, pa sve do sada, sarađivao je i sa drugim rediteljima u brojnim pozorišnim predstavama/projektima, od kojih su: Gradimir Gojer, Šemsudin Gegić, Emin Hajrić, Goran Damjanac i drugi.
Damir Mahmutović, MA je 2023. godine je i eminentni član stručnog žirija, uz velika regionalna glumačka i profesorska imena: Petar Božović, Vojin Ćetković, Prof. dr. Radovan Knežević i Ratomir Rale Damjanović na jubilarnom X festivalu „Dani Danila Lazovića“ Priboj (Republika Srbija), te je procjenjivao i ocjenjivao takmičare (studente i studentkinje) Akademija i Fakulteta dramskih umjetnosti iz regiona na festivalu koji je pružio priliku studentima glume da se nadmeću u govorenju poezije.
ČETVRTI DAN 22.AUGUST subota
– Radionica i likovna postavka u prirodi sa Mirsadom Hadžiefendićem 12-16 h
Mirsad Hadžiefendić – Umjetnik iz Tuzle
Tuzla je nekada slovila kao grad bijelih i crnih rudara. Prevagu u ekonomskom životu grada imala je indrustrija. Kultura je bila tu negdje, nikada na zasluženoj visini. Poslije rata, Tuzla se, zamiranjem i rudarstva i industrije kao primarnih ekonomskih jedinica, sve više eksponirala ka gradu škola, fakulteta, nauke i umjetnosti. Kultura je tu, osnove za nju ovaj grad je stvorio. Sada, uvijek može i bolje. Postoje ljudi u našem gradu koji po vokaciji nude kvalitet koji bi zanimao mnoge, pomogao mnogime, ali nemaju adekvatnu “pratnju” od onih koji su za taj segment života poslovno i položajno određeni. Jedan od tih, nedovoljno priznatih, je i Mirsad Hadžiefendić. On sa velikim uspjehom djeluje na više kulturnih polja – u oblasti slikarstva, fotografije, poezije, a i u oblasti muzike. U tom duhu su odgojeni i članovi njegove porodice koji uporedo sa njim šire iste kulturne vrijednosti.
Mirsad Hadžiefendić rođen je 06.12.1969. godine. Mirsad je pohađao Osnovnu školu Jusuf Jakubović, Tušanj, Tuzla. Slijedilo je srednješkolsko obrazovanje. Nakon završene Srednje elektrotehničke škole, septembra ’88. godine, Mirsad odlazi u Zemun, odslužiti vojni rok. Tu se Mirsad Hadžiefendić prepoznao u oblasti umjetnosti. Prekomandovan u VES (Vojno-evidencijska specijalnost) – fotograf, Mirsad se pronalazi u fotografiji, te se zaljubljuje u taj čarobni svijet “iza objektiva”. Prema njegovim riječima, fotografija je njegova prva, prava i velika ljubav koja traje sve do današnjeg dana.
Možda će Vas zanimati i ovo:
Po odsluženom vojnom roku, vođen ljubavlju za fotografijom, Mirsadu se ukazuje prilika za odlazak u Prag, te se u tom gradu raspituje za prijemni ispit na prestižnoj praškoj FAMU akademiji. FAMU je jedna od najstarijih filmskih škola u Europi. Januara 1991. godine, prošao je na prijemnom ispitu, međutim, zbog finansijske nemogućnosti da snosi troškove školovanja, Mirsad je bio spriječen pohađati tu ustanovu. Vraća se u Tuzlu.
Početkom rata u Bosni i Hercegovini, ’92. godine, Mirsad, ipak, odlučuje otputovati u Prag, a ne zadugo, nakon 4. novembra iste te godine, odlazi na Gran Canari, otok u Španjolskoj, koji Mirsada uvodi u svijet slikarstva. Tamo upoznaje Asmira Pozderovića. Mirsad Hadžiefendić uz Asmirovu pomoć postaje slikar. Dobiva svoju tezgu, te aktivno djeluje kao slikar. Novembra 1994. godine, Mirsad se vraća u Bosnu i Hercegovinu, te posljednju godinu rata provodi u Tuzli.
Prvi korak koji čini, po dolasku u Tuzlu, Mirsad otvara MI Ritmo galeriju, 29. novembra 1996. godine, a zatim se 1998. godine upušta u poslove ugostiteljstva i otvara Jazz club “Punto”. Paralelno, bavi se i slikarstvom i muzikom. Iste godine osniva porodicu i dobiva sina, Emila Hadžiefendića. Prva mušterija MI Ritmo galerije bio je vlasnik firme Piramida iz Mostara, a time dolazi i do razvoja posla u Galeriji. Godine 1998., Mirsad postaje član umjetničkih udruženja ULUPUBiH i ULUTK.
Međutim, poslovi u oblasti ugostiteljstva ne traju dugo. Doživljavajući mnoge neugodne situacije, zatvara Jazz club “Punto” i nastavlja se baviti slikarstvom, povremenim sviranjem, te pisanjem poezije. Po zatvaranju Jazz cluba, Galerija se premješta u Robnu kuću Tuzlanka, te tamo biva smještena do marta 2021. godine.
Mirsad je dobitnik Grand Prix nagrade na 1. Bijenalu umjetnosti minijature Bosne i Hercegovine. Ujedno, organizovao je mnogo Art bazara, učestvovao na više kolektivnih izložbi, te je 25 puta izlagao samostalno. Danas ovaj umjetnik vodi školu slikanja i školu bubnjeva, vodi škole slikanja, organizuje likovne izložbe…
Mirsad Hadžiefendić svojim radom budi uzbuđenje, čuđenje, radost, čežnju i još mnogo drugih emocija. Ovaj veliki umjetnik voli život, ljude, te smatra, ukoliko za svog života učini dobro bar jednom čovjeku, time je ispunio svoj životni zadatak, a s tim, da je svojom umjetnošću i radom dodirnuo mnogo ljudskih srca, nema sumnje da je uspio u svojoj misiji. Ne staje dok slika u svom Ateljeu “Oblik” (Zlatarska ulica, Tuzla), vođen strašću i ljubavlju želi podići svijest ljudi oko sebe, te iza sebe ostaviti mir. Cilj mu nije bitan, stoga ga i nema, bitan mu je put.
Zatvaranje festivala
Tematsko veče Boney M & ABBA
OPEN AIR ART – SVEČANO ZATVARANJE FESTIVALA
PLESNO VEČE POD ZVIJEZDAMA
22. AUGUST 20:00 SATI ILINČICA – TUZLA
Pripremite se za večer ispunjenu ritmom, plesom i bezvremenskim hitovima!
BONEY M. & ABBA – VEČE MUZIKE KOJA NE POZNAJE GENERACIJE!
Pozivamo vas na veliko završno druženje i svečano zatvaranje prestižnog festivala OPEN AIR ART.
Od Daddy Cool, Rasputin i Rivers of Babylon do Dancing Queen, Mamma Mia i Gimme! Gimme! Gimme! — očekuje nas večer u kojoj će plesati sve generacije!
Ilinčica
Muzika
Ples
Umjetnost
Druženje
Dođite da zajedno završimo OPEN AIR ART uz osmijeh, ples i muziku koju svi volimo!
Svi ste dobrodošli!
Vidimo se 22. augusta u 20:00 na Ilinčici!
ORGANIZATOR OPEN AIR ART : UG EMINENT
Sponzori GRAD TUZLA SLUŽBA ZA KULTURU SPORT MLADE I SOCIJALNU ZAŠTITU
KANTON:MINISTARSTVO ZA KULTURU SPOR I MLADE TUZLANSKOG KANTONA
Koprodukcija i tehnička podrška CENTAR ZA KULTURU TUZLA
MEDIJI TNT, RTVTK, TV7
