U Tuzli je 10. novembra 2026. godine održan Susret vjeroučitelja, u organizaciji Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini i Rijaseta Islamske zajednice u BiH – Uprave za obrazovanje i nauku.
Susret je okupio oko 80 vjerskih službenika i službenica iz Islamske zajednice, Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice u BiH, a centralna tema bila je „Uticaj vještačke inteligencije na nastavu vjeronauke“.
O ovoj aktuelnoj temi govorili su: protojerej-stavrofor prof. dr. Vladislav Topalović, univerzitetski profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči; vlč. dr. sc. Branko Jurić, ravnatelj Katoličkog školskog centra u Tuzli; Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predstavnik Jevrejske zajednice BiH i prof. dr. Nezir Halilović, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici i Bihaću.
Učesnicima su se obratili i Muhamed Jusić, predsjedavajući Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH, dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove Muftijstva tuzlanskog, protojerej Siniša Šarenac, izaslanik mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, vlč. Marko Zubak, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije, te hazan Igor Kožemjakin.
Kroz predavanja i razgovor učesnici su razmijenili znanja i iskustva o mogućnostima i ograničenjima vještačke inteligencije, njenim prednostima i rizicima, kao i odgovornoj primjeni u obrazovnom procesu.
Jedna od važnih poruka susreta jeste da vještačka inteligencija može biti vrijedan izvor informacija i podrška u učenju, ali ne može preuzeti ljudsku savjest, odgovornost i sposobnost istinskog razumijevanja. Može sastaviti tekst o ljubavi i oprostu, ali ne može voljeti niti oprostiti. Upravo zato ljudski kontakt, neposredna komunikacija i razvijanje vlastitog mišljenja ostaju nezamjenjivi.
U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, posebno je važno da vjeronauka ne bude samo prostor prenošenja informacija, nego i prostor oblikovanja ličnosti, razvijanja kritičkog mišljenja, etičke odgovornosti i međuljudskog razumijevanja.
Susret u Tuzli još jednom je potvrdio značaj međureligijske saradnje, razmjene iskustava i zajedničkog promišljanja o novim izazovima u obrazovanju. Profesor u nastavi je kao sunceva svjetlost za biljku koja doprinosi zdravom razvijanju i odrastanju i tu ulogu ne treba zaboraviti, poručeno je.
U okviru susreta vjeroučitelja u Tuzli, učesnici su imali priliku upoznati i bogato vjersko, kulturno i historijsko naslijeđe ovog grada. Kroz posjete vjerskim objektima i značajnim historijskim mjestima, još jednom smo se podsjetili na vrijednost dijaloga, žive riječi i susreta.
Od Turalibegove džamije i Kamene menore, preko Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice i Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, do Šarene džamije – svaki od ovih prostora nosi dio priče o Tuzli i njenom bogatom duhovnom i religijskom naslijeđu.
Upoznavati druge tradicije znači graditi mostove razumijevanja, a na ovakvim susretima se upoznajemo i povezujemo.
Međureligijsko vijeće u BiH
