U BiH se godinama radioaktivni otpad odlaže na lokacije koje nisu za to namijenjene

U BiH se godinama radioaktivni otpad odlaže na lokacije koje nisu za to namijenjene

Cilj nuklearne i radijacijske sigurnosti i žaštite u državi je pobrinuti se da štetne posljedice jonizirajućeg zračenja na stanovništvo i okoliš budu što je moguće manje i da izvori jonizirajućeg zračenja donesu više dobrobiti u odnosu na štetu izazvanu njihovim korištenjem samo u mirovne svrhe.

Prema izvještajima o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti u BiH za 2017. i 2018. godinu korištenje jonizirajućeg zračenja, uz stalnu izloženost prirodnim izvorima zračenja, podrazumijeva dodatnu izloženost vještačkim izvorima zračenja te je povezano s određenim rizicima po zdravlje ljudi i zaštitu okoliša. Potrebno je strogo definisati uslove korištenja izvora jonizirajućeg zračenja, što podrazumijeva procjenu radijacijske sigurnosti, kontrolu korištenja izvora zračenja i preventivno djelovanje na eventualne neželjene događaje sa izvorima zračenja.

Neefikasan proces

Prema Izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, nadležni tapkaju u mjestu, ništa se nije promijenilo, iako je BiH  preuzela i obaveze u skladu sa Zajedničkom konvencijom o sigurnosti upravljanja istrošenim gorivom i sigurnosti upravljanja radioaktivnim otpadom.

Podsjetit ćemo na goruće pitanje skladišta/odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore, opasnost kojom su izloženi građani ovog dijela BiH.

Naime, u BiH i dalje nije implementiran centralizovani pristup upravljanja radioaktivnim otpadom, proces je neefikasan, traje više od šest godina i nije u konačnici rezultirao prijedlogom potencijalne lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada u BiH.

” Zbog nepostojanja rješenja za centralizovani pristup skladištenju radioaktivnog otpada u BiH, skladištenje se vrši na 19 različitih lokacija smještenih na cijeloj teritoriji države, što može predstavljati sigurnosni izazov i izazov po zdravlje ljudi i zaštitu okoliša. Ove lokacije svojom primarnom namjenom nisu predviđene za skladištenje istrošenih radioaktivnih izvora. Strategija, koja definiše ključne aktivnosti vezane za odlaganje radioaktivnog otpada, nema određen period na koji se odnosi, niti akcioni plan sa rokovima kako bi se mogla pratiti dinamika realizacije ciljeva. Komisija za pripremu prijedloga lokacije centralnog skladišta radioaktivnog otpada u BiH, čije formiranje je bilo neefikasno, trebala je uputiti prijedloge potencijalnih 8 lokacija Vijeću ministara BiH putem Agencije, ali to se nije dogodilo ni nakon sedam godina od donošenja Strategije. Nije određen operator centralnog skladišta koji bi bio tehnički servis autorizovan od strane Agencije (Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH) za obavljanje tih poslova, u skladu sa Pravilnikom o upravljanju radioaktivnim otpadom“, stoji u revizorskom izvještaju.

Radiološki incident

Prema navodima sagovornika, još uvijek nije određen plan djelovanja na potencijalne scenarije, u smislu praćenja i adekvatnog reagovanja na postupke koje preduzimaju nadležni u susjednoj Hrvatskoj u vezi sa izgradnjom skladišta/odlagališta na Trgovskoj gori. Nije urađena analiza/presjek stanja od prvog do posljednjeg izvršenog monitoringa okoliša radi uočavanja kretanja radioaktivnosti u okolišu kroz godine.

Zabilježeno je odstupanje od predviđenih aktivnosti u važećem Pravilniku o monitoringu radioaktivnosti u okolišu i aktivnosti monitoringa koje se obavljaju u realnosti na terenu…

” Prezentacija rezultata monitoringa je štura, nedovoljno jasna i neblagovremena. Izvještaj o monitoringu radioaktivnosti u okolišu nema formu izvještaja usmjerenog na jasno informisanje javnosti. Aktivnosti na izradi novog Pravilnika o monitoringu radioaktivnosti u okolišu traju već dvije godine, te nisu vršene prognoze potrebnih dodatnih sredstava za njegovu provedbu“, upozorili su revizori.

Ne zaboravimo daje 2019. godine u Sarajeva zabilježen radiološki incident, kada je u objektu došlo do unutrašnje kontaminacije prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cs-137.

U svijetu je u toku 2018. godine prijavljeno ukupno 254 incidenata sa radioaktivnim i nuklearnim materijalima, od toga 141 u Zapadnoj i Istočnoj Evropi. Svi incidenti su evidentirani u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA).