Udruženje „Biti novinar“, iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić, dodijelilo je sedmu međunarodnu novinarsku nagradu „Nino Ćatić“, kojom se odaje priznanje autorima za profesionalno izvještavanje o genocidu u Srebrenici i doprinos očuvanju kulture sjećanja. Visoki pokrovitelji nagrade su predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Svih ovih godina, s nama je i Federalno ministarstvo izbjeglica i raseljenih osoba koje je među prvima prepoznalo ovu ideju.
Također, uz nas su i Federalna televizija, Vlada Tuzlanskog kantona, Skupština TK – predsjednica Ivana Mijatović, Grad Tuzla, Grad Konjic, Organizacioni odbor za obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kao i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Zahvalnice su uručene i udruženjima majki koje su uvijek sa nama i uz nas – Udruženju Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženju „Majke Srebrenice“ i Udruženje „Žene Srebrenice“.
Na prvom mjestu želimo zahvaliti porodici Ćatić, bez čije podrške i povjerenja novinarska nagrada „Nino Ćatić“ ne bi bila moguća. Njihova spremnost da zajedno s nama čuva sjećanje na Ninu Ćatića i vrijednosti za koje se zalagao temelj su ove priče već sedam godina. Upravo zahvaljujući porodici Ćatić danas smo u prilici da kroz ovu nagradu odamo priznanje novinarima koji profesionalno i odgovorno izvještavaju o genocidu u Srebrenici i doprinose očuvanju istine i kulture sjećanja.
Specijalno priznanje novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijeljeno je Bakiru Hadžiomeroviću, istaknutom bosanskohercegovačkom novinaru, uredniku i generalnom direktoru Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine.
Hadžiomerović je novinarsku karijeru započeo 1995. godine na tadašnjoj Televiziji Bosne i Hercegovine, a najveću prepoznatljivost stekao je kao autor i voditelj dugogodišnjeg političkog magazina 60 minuta na Federalnoj televiziji. Kroz svoj rad kontinuirano je izvještavao o ratnim zločinima, s posebnim fokusom na otkrivanje lokacija masovnih grobnica i ukazivanje na odgovornost počinilaca koji su godinama izbjegavali pravdu. U svojim kolumnama i javnim istupima dosljedno je upozoravao da je šutnja o Srebrenici oblik negiranja genocida, naglašavajući da ignorisanje i prešućivanje 11. jula predstavlja novi čin nepravde prema žrtvama i njihovim porodicama. Dan uoči dodjele nagrade Bakir Hadžiomerović boravio je u Srebrenici i Potočarima, gdje je odao počast žrtvama genocida. Zbog ranije preuzetih službenih obaveza nije bio u mogućnosti prisustvovati ceremoniji dodjele i lično preuzeti priznanje.
Zbog dugogodišnjeg profesionalnog angažmana, doprinosa očuvanju istine o genocidu u Srebrenici i afirmaciji odgovornog novinarstva, Organizacioni odbor i inicijatori novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijelili su Bakiru Hadžiomeroviću specijalno priznanje za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici.
Specijalno priznanje novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijeljeno je Sadiku Salimoviću, dugogodišnjem novinaru i piscu koji više od pet decenija bilježi priče, sudbine i stradanja ljudi iz Srebrenice.
Kao dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Srebrenice, Salimović je svoj profesionalni život posvetio dokumentovanju događaja, svjedočenja i ljudskih sudbina koje su obilježile ovaj kraj. Njegovi izvještaji, reportaže i zapisi predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo vremena i neizostavan izvor za razumijevanje onoga što se dogodilo u i oko Srebrenice.Autor je više knjiga koje čuvaju istinu od zaborava, među kojima se posebno izdvajaju roman „Put smrti: Srebrenica–Tuzla“ i knjiga „Majka“, djela koja kroz autentična svjedočenja i ljudske priče govore o stradanju, gubitku, ali i snazi preživjelih. Zbog višedecenijskog predanog novinarskog rada, neumornog bilježenja istine i izuzetnog doprinosa kulturi sjećanja, Organizacioni odbor i inicijatori novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijelili su Sadiku Salimoviću specijalno priznanje za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici.
Specijalno priznanje novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijeljeno je Muhamedu Kahrimanoviću, istaknutom bosanskohercegovačkom snimatelju i hroničaru čiji su ratni snimci ostali trajno svjedočanstvo o stradanju i borbi za opstanak tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Djelujući u okviru informativne službe „Press Zvornik“, Kahrimanović je kamerom zabilježio prve potresne trenutke dolaska preživjelih Srebreničana iz „kolone smrti“ na slobodnu teritoriju. Ti snimci obišli su svijet i postali dio udarnih vijesti brojnih međunarodnih medija. Bio je i dio novinarske ekipe koja je pratila legendarnog komandanta Hajrudina Mešića – Kapetana Hajru, a njegov bogati arhivski materijal poslužio je kao osnova za brojne dokumentarne filmove. Danas radi kao snimatelj na Radio-televiziji Tuzlanskog kantona, ostajući vjeran novinarskom pozivu i dokumentovanju događaja od značaja za javnost. Zbog izuzetnog doprinosa dokumentovanju istine o genocidu u Srebrenici i očuvanju autentičnih svjedočanstava za buduće generacije, Organizacioni odbor i inicijatori novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijelili su Muhamedu Kahrimanoviću specijalno priznanje za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici.
Dobitnica novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji blog/vlog u 2026. godini je Aida Kauković za rad „Trideset godina poslije ‘koridora smrti’ ponovo na putu spasa“.
Aida Kauković, rođena 1999. godine u Bihaću, istraživačka je novinarka TRT Balkana, gdje se kroz svoj rad bavi dokumentovanjem ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i sudbina ljudi pogođenih sukobima. Diplomirala je kriminologiju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, a autorica je brojnih digitalnih reportaža, dokumentarnih sadržaja, izložbi i serijala posvećenih istraživačkom novinarstvu, ratnom naslijeđu i ljudskim pravima. Posebno je posvećena dokumentovanju palestinskog pitanja, nastojeći kroz svoje priče dati glas onima čija su prava ugrožena i čije se sudbine često nalaze izvan fokusa javnosti. Nagrada „Nino Ćatić“ dodijeljena joj je za rad koji na snažan i autentičan način povezuje prošlost i sadašnjost, podsjećajući da ljudske tragedije, borba za opstanak i potraga za sigurnošću ne poznaju granice ni vrijeme.
Dobitnik novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolju fotografiju u 2026. godini je Alen Fukelj za fotografiju „Majka – Srebrenica“.
Alen Fukelj je bosanskohercegovački multimedijalni producent, videograf i montažer iz Sarajeva, profesionalno angažovan u medijskoj kući TRT Balkan. Tokom svoje karijere radio je na poslovima video i audio montaže, animacije te multimedijalne produkcije, usavršavajući svoje znanje kroz brojne stručne edukacije, uključujući i prestižni BBC-jev trening za „Shoot/Edit“ formate.Nagrađena fotografija „Majka – Srebrenica“ na snažan i emotivan način prikazuje bol, dostojanstvo i istrajnost majki Srebrenice, čuvajući kroz jedan kadar sjećanje na žrtve genocida i trajnu borbu za istinu i pravdu. Čestitamo Alenu Fukelju na ovom značajnom priznanju i zahvaljujemo mu što kroz svoj rad doprinosi očuvanju kulture sjećanja i dokumentovanju istine o Srebrenici.
Dobitnica novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji pisani tekst objavljen na web-portalu i u novinama je Selma Melez za rad „Pisma Nine Ćatića: Riječi koje su preživjele genocid“.
Kroz svoj rad u okviru portala BIRN/Detektor, Selma Melez godinama prati sudske procese za ratne zločine, pitanja tranzicijske pravde, potragu za nestalim osobama i prava žrtava. Njen nagrađeni tekst donosi snažno svjedočanstvo o Nini Ćatiću i riječima koje su, uprkos genocidu, ostale trajni podsjetnik na istinu, sjećanje i ljudsko dostojanstvo.
Posebne pohvale i redakciji Detektora zbog dugogodišnjeg istraživačkog pristupa i kontinuiranog bavljenja temama od izuzetnog društvenog značaja, uključujući genocid u Srebrenici, negiranje genocida, ratne zločine i procese suočavanja s prošlošću, nadilazeći okvire svakodnevnog izvještavanja i doprinoseći očuvanju činjenica i kulture sjećanja.
Dobitnica novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji televizijski prilog je Adna Ganibegović za rad „Trideset godina poslije: Anatomija genocida“.
Kroz nagrađeni prilog Adna Ganibegović na dokumentovan, analitičan i profesionalan način obrađuje temu genocida u Srebrenici, podsjećajući na činjenice, posljedice i važnost očuvanja kulture sjećanja tri decenije nakon počinjenog zločina.
Adna Ganibegović radi kao digitalna producentica i prezenterka za TRT Balkan, gdje kroz različite videoformate i izvještaje prati teme vezane za ratne sukobe, geopolitiku, ljudska prava i stradanje civila. Njeni autorski radovi prepoznatljivi su po posvećenosti temama od javnog značaja i nastojanju da kroz savremene medijske forme približe složene društvene i historijske procese široj publici.
Dobitnik novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji radijski izvještaj je Ernad Pandžić za rad „Dvije majke. Dva rata. Jedna tišina.“
Kroz snažnu i emotivnu priču, ovaj rad povezuje iskustva dvije majke obilježene različitim ratovima, ali ujedinjene istim bolom, gubitkom i tišinom koja ostaje nakon tragedije. Na upečatljiv način podsjeća na univerzalnost ljudske patnje i važnost njegovanja kulture sjećanja.
Ernad Pandžić je bosanskohercegovački režiser i autor koji djeluje u okviru Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u čijem sastavu djeluje i BIR TV. Tokom svoje karijere radio je na brojnim dokumentarnim filmovima, televizijskim reportažama i drugim medijskim sadržajima, a njegov rad karakterišu snažan autorski pristup i posvećenost društveno važnim temama.
bitinovinar.ba
