data-nosnippet>
Jedan lažni e-mail bio je dovoljan da kompanija „Igman“ iz Konjica postane meta sofisticirane računarske prevare vrijedne više od 1,5 miliona KM, objavila je Federalna televizija.
Slučaj jedne od najpoznatijih kompanija namjenske industrije u Bosni i Hercegovini pokazao je da cyber kriminal više ne predstavlja prijetnju samo građanima i malim firmama. Na meti mogu biti i veliki poslovni sistemi koji svakodnevno obavljaju međunarodne transakcije i razmjenjuju povjerljive podatke.
Iz „Igmana“ su potvrdili da je kompanija bila izložena sofisticiranoj računarskoj prevari povezanoj s elektronskom poslovnom komunikacijom.
Odmah nakon što su saznali za moguću prevaru, iz kompanije su aktivirali raspoložive mehanizme zaštite, obavijestili policijske organe i poslovnu banku te pokrenuli aktivnosti kako bi sporne transakcije bile zaustavljene.
Zahvaljujući brzoj reakciji kompanije, banaka i nadležnih institucija, veći dio novčanih sredstava je blokiran, a iz „Igmana“ očekuju da će taj novac biti vraćen.
Tačan iznos koji je preusmjeren, način na koji su napadači došli do poslovne komunikacije i podatak koliko novca još nije osigurano nisu službeno objavljeni zbog istrage koja je u toku.
„Igman“ je nadležnim organima stavio na raspolaganje dokumentaciju i informacije potrebne za provođenje istrage te sarađuje s policijom, bankama i drugim institucijama uključenim u povrat novca.
Prema dostupnim informacijama, riječ je o prevari povezanoj s elektronskom poslovnom komunikacijom, poznatoj kao BEC prevara.
Napadači se u takvim slučajevima predstavljaju kao direktor kompanije, dobavljač, poslovni partner ili druga osoba ovlaštena za finansijske transakcije.
Lažna poruka može izgledati gotovo identično uobičajenom poslovnom e-mailu. U njoj se najčešće traži hitna uplata, promjena broja računa dobavljača ili preusmjeravanje novca na drugi bankovni račun.
Nekada napadači naprave adresu koja se od originalne razlikuje samo u jednom slovu. U složenijim napadima mogu prethodno ostvariti pristup stvarnom poslovnom nalogu, pratiti prepisku i sačekati trenutak kada se očekuje velika uplata.
Zaposlenik tada dobije poruku koja izgleda kao nastavak stvarnog poslovnog razgovora, zbog čega prevaru može biti izuzetno teško primijetiti.
Nakon incidenta u „Igmanu“ je pokrenuta revizija sistema informacione sigurnosti i poslovnih procedura.
Cilj je dodatno unaprijediti postojeće mehanizme zaštite i smanjiti mogućnost da se sličan pokušaj prevare ponovi.
Iz kompanije tvrde da situaciju drže pod kontrolom te da događaj nije utjecao na kontinuitet poslovanja. Proizvodnja i druge poslovne aktivnosti, prema njihovom saopćenju, odvijaju se nesmetano i bez zastoja.
Slučaj „Igmana“ upozorenje je svim kompanijama koje velike iznose uplaćuju na osnovu instrukcija dostavljenih elektronskom poštom.
Promjena broja bankovnog računa ne bi se trebala prihvatiti samo na osnovu e-maila. Takvu informaciju potrebno je provjeriti telefonskim pozivom na ranije poznati broj poslovnog partnera, a velike transakcije trebale bi zahtijevati potvrdu najmanje dvije ovlaštene osobe.
Među važnim mjerama zaštite su i višefaktorska prijava na službene e-mail naloge, ograničavanje pristupa finansijskim podacima, redovna edukacija zaposlenih i jasno utvrđena procedura za hitne uplate.
Posebnu sumnju trebaju izazvati poruke u kojima se insistira na tajnosti, hitnosti ili iznenadnoj promjeni računa na koji novac treba biti uplaćen.
Iz „Igmana“ su apelirali na medije i javnost da ne objavljuju neprovjerene informacije i detalje koji bi mogli ugroziti istragu, otežati povrat sredstava ili prouzrokovati dodatnu štetu kompaniji.
Zbog zaštite postupka u ovom trenutku ne mogu iznositi više pojedinosti. Najavili su da će javnost o svim službeno potvrđenim činjenicama biti pravovremeno obaviještena.
Iako je veći dio novca blokiran, ovaj slučaj pokazuje koliko samo jedna poruka može biti opasna kada napadači uspiju uvjeriti zaposlenike da je riječ o stvarnom poslovnom zahtjevu.
Crna hronika
