Prepoznaj narušeno mentalno zdravlje, pomozi sebi i drugima

Prepoznaj narušeno mentalno zdravlje, pomozi sebi i drugima

„Nije tebi ništa!“ „Možeš ti to sama“, „Hajde malo, trzni se“ rečenice su koje nažalost mnogo često čujemo u našem okruženju, jer ljudi nas percipiraju kroz fizički izgled. Kada je riječ o fizičkom izgledu on može biti besprijekoran i savršeno skrivati narušenost mentalnog zdravlja  ali i duževnu bol koja može da bude jača od fizičke boli.

Osobe koje imaju narušeno mentalno zdravlje se povlače u sebe, imaju narušen san ali i koncentraciju.

„Onog momenta kada počnemo da pravimo sitnije ili krupnije greške, kada vidimo da sa našom koncetracijom nešto nije uredu, vidimo da ne možemo držati fokus te da nas nerivraju mnoge stvari i ako je to praćeno nedostatkom sna i kvalitetnog spavanje, to da traje u određenom kontinuitetu, to je definisano kao  početak odnosno kao narušeno mentalno zdravlje“ kaže Alma Tihić, klinički psihoterapeut

Poremećaj u mentalnom zdravlju  je subjektivan, a to znači da ukoliko je nekome nešto povređujuće, ista situacija za nekoga drugog ne mora značiti ništa. Ukoliko osoba odluči da nekome kaže da nešto nije uredu sa njim ili njom, jako je važno saslušati tu osobu, a ne odbijati je.

„Kada god smo u kontaktu,  kada razmjenjujemo informacije, emocije, potrebe uvijek je bitno da čujemo šta je u pitanju. Moramo pozorno slušati, pa čak i onda kada nam osoba kaže da je sve uredu.“ dodaje Alma Tihić.

Prvi korak ka rješavanju problema jeste prizanje samom sebi da niste dobro, a zatim je mnogo važno pronaći osobu koja će pružiti pomoć. Kada je u pitanju savjetovanje druge osobe da ode potražiti pomoć, tu smo nemoćni i jer u krajnoj liniji da bi odlazak kod stručnjaka imao efekat osoba mora sama da odluči da li će ići.

„Jedino što možemo uraditi jeste da zamolimo tu osobu, da dođe, da upozna terapeuta, da čak i ne mora biti cijelu seansu.” naglašava Alma Tihić, klinički psihoterapeut.

Odlazak kod psihologa, psihijatra ili psihoterapueta za područje kakvo je Balkan još uvijek podliježe tabuu, pa stoga ne čudi da osoba koja odluči da potraži profesionalnu pomoć  uvijek teži ka tome da zadrži svoju privatnosti. Svaki psiholog, psihijatar ili psihoterapeut podliježe etičkom i moralnom kodeksu te je privatnost zagarantovana. Promjena u mentalnom stanju se manifestuje kroz svakodnevne aktivnosti.  Pojavljuje se nevoljnost, napadi panike dok obavljamo svakodnevne stvari ali i smanjivanje socijalnih kontakata. Ne smijemo zanemariti promjene u našem ponašanju ukoliko one traju određeni period. Bitno je pratiti sebe, prepoznavati promjene koje imamo i ako traju duži vremenski period, treba potažiti pomoć.