Predstavljen dokumenat “Atlas plastika” u Tuzli

U organizaciji Fondacije Heinrich –Boll –Stiftung Sarajevo , Centar za ekologiju i energiju i Centar za životnu sredinu organizovana je panel diskusija pod nazivom „Od globalnog preko državnog do lokalnog nivoa pričamo o problematici otpada“.
Panel diskusija je održana u Ateljeu „Ismet Mujezinović“ u Tuzli na kojoj se govorilo o upravljanju otpadom u BiH s posebnim osvrtom na Tuzlanski kanton, te o problematici plastike i tome koje su mjere i koraci za bolji sistem i život sa manje otpada. Ovom prilikom predstavljen je i dokumenat „Atlas plastike“Fondacije Heinrich-Boll Stiftung Sarajevo.
Tema plastike je uglavnom zanemarena i aktuelna i u svijetu i u BiH, ističe Juditch Brand ,direktorica Hanrich Boll Stifung Sarajeva. O tome se vrlo malo uči u školama i nedostaje osnovnog znanja o tome kako plastika dolazi i gdje završava , istakla je između ostalog Jasminka Bjelovac prilikom predstavljanja dokumenta „Atlas plastika“ .
Plastika u BiH je problem koji nikoga ne brine. Nije uspostavljen adekvatan sistem za upravljanje otpadom.Selekcija otpadom gotovo da ne postoji , pa posljedično ni reciklaža.Ogromna količina plastike se uveze svake godine, većinom završava pored puteva, u rijekama i na deponijama.
Prema procjenama UNDP-a u 2018 godini u BIH proizvedeno je 150.000 tona plastičnog otpada , procjenjeno je da da se reciklira oko 2 % , a dok ostatak završi na kontroliranim ili nekontroliranim lokalnim odlagalištima otpada.
Sretna sam da se ovdje govori o rješavanju , a mi znamo da imamo probleme rješavanja plastike i svi smo uključeni u rješavanje problema otpada pričamo i od državnog i lokalnog nivoa na upavljanju otpadom – Moralo bi se više raditi na selekciji plastičnog otpada, jer se mali dio reciklira i moramo da se uvežemo sa firmama koje otkupljuju , a male se količine i visine troškova , cilj je da se smanje količine u mješanom otpadu jer plastika se pojavljuje svuda i posljedice mogu biti ogromne za zdravlje ljudi jer plastika završava i u našem organizmu, istakla je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzle , na panel diskusiji.
Prema riječima Edina Dizdrarevića, rukovodioca sektora tehničkih poslova JKP Komunalac Tuzla, postavljanjem objekata 2010 godine za odlaganje otpada smo imali u zadnje dvije godine plastičnog otpada 40%,Trenutno imamo plasman samo za određene plasmane otkupljivača, pa moramo raditi na tome jer do kraja godine ćemo imati duplo više preuzimanja . Ozbiljinije moramo pristupiti u rješavanju plastičnog otpada.
Ambalaža , koja čini 40 posto ukupnog plastičnog otpada predstavlja posebne probleme, jer je većina namjenjena za odlaganje nakon jedne upotrebe , ali ju je veoma teško reciklirati  jer se pravi od višeslojnih materijala . Trenitno se reciklira 14 posto plastičnih ambalaža , 40 posto se odlaže na deponije, a preostale 32 posto ambalaže završava u okolišu, uključujući divlje deponije, rijeke i mora, kao i zrak koji udišemo. Spaljivanje na otvorenom je jedan od načina da se riješimo plastike , ali se time u atmosferi oslobađaju ugljikov dioksid i mnoge tosične hemikalije sadržane u plastici. Osim onečišćenja zraka koji udišemo , odatle zagađivači mogu doprijeti u zemljište i podzemne vode.Reciklaža ne može riješiti krizu uzrokovanu plastikom .Potrebne su nove deje koje se bore protiv korijena problema da se prevaziđu, ističu stručnjaci.
Duška REBIĆ