Požari pustoše jug Evrope, na Balkanu će biti i do 45°C

Požari pustoše jug Evrope, na Balkanu će biti i do 45°C

O toplotnom talasu na našem području piše i Severe Weather te navodi da će trajati do kraja jula, odnosno do početka avgusta na jugoistoku Evrope.

Piše kako će temperature na području Mediterana i Balkanskog poluostrva vrlo vjerovatno biti iznad prosjeka za ovo razdoblje.

Dnevne temperature mogle bi u mnogim mjestima doseći 40°C, posebno u dolinama i ravnicama gdje obično dolazi do zagrijavanja vazdušne mase.

U dijelovima Srbije, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Bugarske, Albanije i Grčke bi popodnevne temperature mogle biti između 40 i 45 stepeni Celzijusa.

Analize pokazuju da bi značajne vrućine mogle potrajati i u prvoj sedmici avgusta.

Za cijelo područje Republike Srpske i Federacije BiH za sutra je zbog najavljene visoke temperature vazduha izdato narandžasto upozorenje, objavljeno je na stranici Meteoalarma.

Upozorenje se odnosi na vremenski interval od 13 do 18 časova.

Maksimalna temperatura vazduha, kako je prognozirano, kretaće se od 34 do 39 stepeni Celzijusovih.

Narandžasti meteoalarm ukazuje na opasno vrijeme jer su prognozirane neuobičajene vremenske prilike.

Oblak saharske prašine

Ogroman saharski oblak prašine širi se Mediteranom u srednju Evropu. Uticaće na kvalitetu vazduha iznad Sredozemlja, Balkanskog poluostrva, istočne Evrope i južne Skandinavije.

Oblak prašine dolazi iz pustinje Sahara. Kad vjetrovi u gornjem dijelu naše atmosfere uglavnom pušu od jugo-jugozapada prema sjevero-sjeveroistoku, mogu u srednju Evropu odnijeti čestice prašine. Saharski pijesak vjetrovi mogu ponekad dovesti i do istočne, zapadne ili sjeverne Evrope.

Stvaranje masivnog oblaka prašine često je povezano s grmljavinskom aktivnošću u blizini ili iznad pustinjskih područja na sjeveru Afrike.

Novi toplotni talas u Hrvatskoj

Temperature će se u Hrvatskoj nekoliko sljedećih dana kretati oko 35 stepeni, a ponegdje i više od toga. I noći će biti tople i neugodne. Najgori bi trebalo da bude četvrtak, kada će najveći dio zemlje biti pod vrlo visokim temperaturama.

Meteorologinja RTL-a Željka Pogačić najavila je takođe još jednu nepogodu – pojavu saharskog pijeska. Rekla je da će atmosfera zbog prirodne pojave saharskog pijeska biti zamućena. Nebo će biti žućkaste, moguće i narančaste boje.

Vrućine koje nam slijede nazvala je nepodnošljivima, a kao najveći problem navela je iscrpljujuću dugotrajnost, kako zbog visokih dnevnih temperatura tako i niza toplih noći, u kojima se temperatura noću ni na kontinentu neće spustiti ispod 20 stepeni.

Razorni požari

Razorni šumski požari proširili su se dijelovima južne Evrope. Pogotovo haraju u Španiji, Grčkoj i Italiji. Na italijanskom ostrvu Sardiniji je zbog vatrene stihije svoje domove moralo je napustiti oko 1.000 ljudi.

Sardinijske lokalne vlasti proglasile su u nedjelju vanredno stanje zbog “neviđene katastrofe”.

“Još uvijek nije moguće procijeniti štetu koju su uzrokovali požari i dalje aktivni na području Oristano. Vegetacija je uništena, firme i domovi spaljeni, a životinje ubijene”, rekao je u ponedjeljak Christian Solinas, predsjednik regije Sardinija.

Regionalni portparol Ignazio Artissu rekao je danas za CNN kako je prema trenutnoj procjeni spaljeno oko 20.000 hektara površine, ali dužnosnici još uvijek procjenjuju štetu. Dodao je kako je većina požara sada ugašena.

Solinas je pozvao italijanskog premijera Maria Draghija da pošalje ekonomsku pomoć pogođenim područjima. Draghi je rekao da njegova vlada pomno prati situaciju i izrazio “punu solidarnost sa stanovništvom koje bez prestanka sudjeluje u intervencijama spasavanja”.

Toplotni talas u Grčkoj

S požarima podstaknutim neprekinutim vrućinama bore se i Grčka i Španija. U Grčkoj je između nedjelje i ponedjeljka planulo mnoštvo šumskih požara. Vlasti su na teren rasporedile više od 700 vatrogasaca koji su pokušali staviti situaciju pod kontrolu.

Grčka se uz to priprema na ekstremni toplotni talas s temperaturama koje bi trebalo da rastu do 44 stepena Celzijusa u narednim danima. Državna meteorološka služba i Nacionalna civilna zaštita izdale su u ponedjeljak upozorenje, a očekuje se da će vrućine potrajati do 8. avgusta, što je neobično dugačak period.

Grčka je već u prošlosti patila od ekstremnih toplotnih talasa, ali očekuje se da vremenski uslovi u nadolazećim danima premaše prethodne nivoe. Godine 1987. 4.000 ljudi umrlo je od sličnog toplotnog talasa, kad klimatizacijski sitemi još nisu bili uobičajeni. Posebno su stradali stariji ljudi u gradovima.

“Želim naglasiti da će avgust biti težak”

Premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je u ponedjeljak da su se vatrogasci tokom posljednja 24 sata borili s oko 50 požara nastalih širom zemlje. Upozorio je da bi moglo doći i do novih jer meteorolozi upozoravaju kako će se vrućine i dalje nastaviti.

“Želim naglasiti da će avgust biti težak. Meteorolozi nas upozoravaju da nas od kraja sljedeće sedmice vjerovatno čeka još jedan toplotni talas. Zbog toga je važno da budemo pripravni sve dok službeno ne završi razdoblje gašenja požara”, zaključio je Mitsotakis.

Na jugu Evrope suše su sve češće i oštrije, a vlasti upozoravaju da je ova regija u najvećoj opasnosti od uticaja klimatskih promjena.

Prošle je sedmice Frans Timmermans, potpredsjednik Evropske komisije, za CNN rekao da će “nestabilni vremenski obrasci biti nova norma.”

“Ako nešto hitno ne poduzmemo, a pod ‘hitno’ mislim ‘sada’, tada će klimatska kriza potpuno izmaći kontroli”, rekao je.

Požari u Španiji

Ni Pirenejsko poluostrvo nije bilo pošteđeno požara. Više od 1.700 hektara izgorjelo je u katalonskim regijama Conca de Barbera i Anoia. U Lietoru u regiji Castilla-La Mancha tokom vikenda je izgorjelo više od 2.500 hektara.

Mada u Portugalu posljednjih desetak dana nije bilo novih požara, radi se o državi koja je najviše pogođena šumskim požarima u Evropi. Organizacija za zaštitu okoline Associacao Natureza Portugal (ANP) tvrdi da se od 2010. u Portugalu na godišnjem nivou bilježi više od 18.000 požara.

“Portugal je očito najviše pogođen požarima u Evropi. Prosječno godišnje izgori 136.000 hektara. To je 31% više nego u Španjiji, uprkos tome što Portugal ima 80% manje šumske površine”, navodi ANP.