Pacijenti u FBiH za defibrilator plaćaju 10.000 KM, u Brčkom uređaj besplatan

Pacijenti u FBiH za defibrilator plaćaju 10.000 KM, u Brčkom uređaj besplatan

Suad Garibović iz Sarajeva, teški srčani bolesnik kojem je potrebna ugradnja dvokomornog defibrilatora, u petak je trebao biti operiran na KCUS-u. Iako mu život visi o koncu i srce je u funkciji samo 25 posto, zakazanu operaciju na KCUS-u Suad je morao otkazati jer nije imao novca da je plati.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Sarajevskog kantona poslali su mu predračun od 9.208 KM. Toliko pacijenti s područja ovog kantona moraju participirati za ugradnju dvokomornog defibrilatora, piše Faktor.

Ugradbeni kardioverter defibrilator (ICD) je elektronički uređaj sličan elektrostimulatoru srca koji se ugrađuje ispod kože pacijenta. Glavna funkcija mu je da detektira pojavu malignih aritmija i vraća normalan srčani ritam, te na taj način održava pacijente na životu. U zavodima zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH ovaj uređaj uvršten je na liste ortopedskih i drugih pomagala, što znači da zavod pokriva troškove nabavke s određenim iznosom, a dio novca moraju platiti sami osiguranici.

Iznos koji plaćaju pacijenti za defibrilatore varira od kantona do kantona, kao i od vrste samog uređaja, čija se cijena u BiH kreće od 16.000 do 20.000 KM. Tako u Sarajevskom kantonu Zavod zdravstvenog osiguranja pokriva troškove ugradnje dvokomornog ICD-a s 13.000 KM, dok ZZO Tuzlanskog kantona sudjeluje sa 12.000 maraka. U većini drugih kantona zavodi pokrivaju troškove sa znatno manjim iznosima, a isti uređaj za osiguranike u Brčko Distriktu je besplatan.

– Imate procedure za koje je definirano da fond zdravstvenog osiguranja, bilo na razini Federacije ili županijski, snosi sve troškove, dok za neke druge procedure i zahvate pacijenti moraju doplaćivati. To je dosta neujednačeno i mi liječnici se ponekad nađemo u nezgodnoj situaciji, jer teško je reći pacijentu da treba snositi troškove i po nekoliko hiljada KM. Međutim, kada je riječ o troškovima koje snosi Zavod, situacija je sada mnogo bolja nego posljednje četiri ili pet godina. U to vrijeme je fond participirao samo sa 3.000 maraka za ugradnju defibrilatora, a sada je to 12.000 maraka – kaže doc. dr. Elmir Jahić, načelnik Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC Tuzla.

I sarajevski Zavod također je donekle izašao ususret osiguranicima – ranije su za dvokomorni defibrilator pacijenti morali plaćati oko 12 hiljada,a sada nešto više od devet hiljada maraka. Ipak, za većinu građana Bosne i Hercegovine, kao i za Suada Garibovića koji je svoju operaciju otkazao, radi se o velikim iznosima koje teško mogu osigurati.

Na Klinici za bolesti srca, krvnih sudova i reumatizam u Sarajevu godišnje se uradi između 25 i 30 ovakvih zahvata, kaže prof. dr. Mirza Dilić, šef Klinike.

– Ono što nama predstavlja najveći problem je ograničen broj intervencija na godišnjoj razini koje određuje federalni Zavod zdravstvenog osiguranja. Porast pacijenata sa srčanim oboljenjima je objektivno takav da nitko ne može planirati koliko će u jednoj godini biti, naprimjer, akutnih koronarnih sindroma. Mi već godinama radimo veći broj zahvata od onog koji nam odobri federalni fond, jer ne možete vratiti pacijenta koji ima infarkt zato što postoji neko ograničenje. To je zaista veliki problem, iako smo u posljednjih nešto više od godinu dana uspjeli reducirati liste čekanja – kaže prof. dr. Dilić.

Prema njegovim riječima, objektivne potrebe Klinike za bolesti srca KCUS-a su između 1.800 i 1.900 procedura na godišnjoj razini, a federalni fond sada pokriva oko 1.500 zahvata godišnje. Srčana oboljenja najčešći su uzrok smrti u Bosni i Hercegovini. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u našoj zemlji iznosi visokih 54 posto, a broj građana koji se suočavaju s različitim srčanim tegobama raste iz godine u godinu.

(Vecernji.ba)