Neprovođenje izbora u mjesnim zajednicama već godinama predstavlja neriješen institucionalni problem u Tuzli. Iako je riječ o nivou vlasti koji je najbliži građanima, izbori se ne održavaju, a dosadašnje inicijative nisu dovele do konkretnog rješenja.
Nakon brojnih zahtjeva, razgovora i upozorenja, grupa građana je uz podršku Udruženja „Ne diskriminacija – ne mobing“ odlučila zaštitu svojih prava potražiti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Inicijative bez konkretnog rezultata
Na problem neodržavanja izbora ranije su ukazivali lokalne organizacije, aktivisti i pojedini vijećnici. O ovoj temi raspravljalo se i na sjednicama Gradskog vijeća Tuzla, ali izbori uprkos obavezama propisanim gradskim aktima nisu provedeni.
U međuvremenu su uslijedile i izmjene Statuta, za koje podnosioci apelacije smatraju da ne rješavaju problem, nego pokušavaju prilagoditi propise postojećem stanju u kojem građani ne biraju članove savjeta mjesnih zajednica.
Kao jedan od razloga za neodržavanje izbora navodili su se visoki troškovi, ali javnosti, kako ističu iz Udruženja, nikada nije predstavljen precizan finansijski proračun.
Izbori u drugim općinama koštali desetine hiljada maraka
Podaci iz drugih lokalnih zajednica, prema navodima podnosilaca apelacije, pokazuju da organizacija izbora nije finansijski neizvodiva.
Općina Centar Sarajevo je za izbore i naknade članovima izborne komisije u 2025. godini izdvojila 65.000 KM. Izbori su održani i u Jajcu, dok su u Novom Sarajevu 2023. godine koštali približno 40.000 KM.
Istovremeno, Tuzla je u pojedinim godinama bilježila višemilionski budžetski suficit, zbog čega građani postavljaju pitanje da li je pravi razlog za izostanak izbora nedostatak novca ili političke volje.
Iskorišteni brojni institucionalni mehanizmi
Tokom prethodnih godina upućivani su zahtjevi gradskim organima, održavani sastanci s gradonačelnikom, vijećnicima i Gradskom izbornom komisijom, a pojedini vijećnici javno su podržali provođenje izbora.
Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine također je izdala preporuke koje se odnose na poštivanje ustavnih i konvencijskih prava građana.
Ipak, prema ocjeni podnosilaca apelacije, nijedan od ovih koraka nije doveo do konkretnog pomaka.
Dodatno nezadovoljstvo izazvao je slučaj Savjeta Mjesne zajednice Slatina, koji je odbio sastanak s predstavnicima Udruženja. Ni zaključci Komisije za ljudska prava, kako navode, nisu odgovorili na suštinska pitanja.
Apelaciju podnijelo 25 građana
Nakon što su, prema njihovoj ocjeni, iscrpljene mogućnosti za rješavanje problema pred gradskim institucijama, Udruženje „Ne diskriminacija – ne mobing“ i 25 građana iz isto toliko mjesnih zajednica podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Predmet je zaveden pod brojem AP-1203/26. Apelacija je primljena 1. aprila 2026. godine, a evidentirana dan kasnije.
U središtu postupka nalazi se pravo građana da biraju i budu birani, odnosno tvrdnja da im je dugogodišnjim neprovođenjem izbora uskraćeno jedno od osnovnih demokratskih prava.
Od Suda traže provođenje izbora
Apelanti od Ustavnog suda traže da utvrdi povredu prava na slobodne i tajne izbore zagarantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Također traže da se nadležnim organima naloži da u roku od 60 dana usvoje potrebne akte i stvore uslove za održavanje izbora u mjesnim zajednicama.
Među zahtjevima su i pravična naknada apelantima te pokrivanje troškova postupka.
Slučaj važan za lokalnu demokratiju
Ovaj postupak ne odnosi se samo na jedan lokalni administrativni spor. On otvara šire pitanje funkcionisanja demokratije na nivou koji je građanima najbliži.
Mjesne zajednice trebalo bi da predstavljaju prostor u kojem stanovnici neposredno učestvuju u odlučivanju o problemima u svojim naseljima. Ukoliko nemaju mogućnost da biraju svoje predstavnike, postavlja se pitanje koliko je njihovo učešće u lokalnoj vlasti stvarno.
Predmet AP-1203/26 zato predstavlja važan test za institucije, ali i za povjerenje građana u pravni sistem.
Nakon što politički i institucionalni pokušaji nisu dali rezultate, podnosioci apelacije očekuju da Ustavni sud utvrdi da li su njihova osnovna izborna prava prekršena.
