Koliko je realno da BiH dobije punopravno članstvo u evropski ekonomski prostor?

Zvanično, unutar rukovodstva Evropske unije nema govora o mogućnosti puštanja zemalja Zapadnog Balkana na slobodno evropsko tržište. Ipak, nije prvi put da se o tome nezvanično govori. Krajem 2019. godine, spekulisalo se da Francuska predlaže da se, zbog ne baš tako djelotvornog procesa proširivanja, zemljama Zapadnog Balkana omogući pristup tržištu Evropske unije, uz finansijsku podršku za reforme na evropskom putu. Nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Carl Bildt, smatra da bi bh. ekonomija, sa svim svojim slabostima, i tu mogla pronaći svoju šansu.

Tu su još neki segmenti ekonomije koji su problematični, ali nema sumnje da vam treba jaka ekonomija. A, ja mislim da ekonomska integracija u regionu u Evropskoj uniji će, zaista, pomoći svim ekonomijama”, istakao je Carl Bildt, nekadašnji visoki predstavnik u BiH

Ima i drugačijih stavova. Pojedini njemački analitičari smatraju da politika proširenja, ipak, nema alternativu.

“Ovo nikako nije zvanična politika Evropske unije niti većine zemalja Evropske unije, niti naravno Njemačke. Njemačka je bila i ostala posvećena politici proširenja. Tu su dvije stvari. Jedna je da ta ideja sad aludira na štetu kredibilitetu politike proširenja koja je, nažalost, nastala zadnjih tri, četiri godine”, ističe Bodo Weber, analitičar za politike i demokratizaciju u Berlinu.

Evropski ekonomski prostor podrazumijeva slobodu prometa robe, kapitala, ljudi i usluga. Osim svih članica Evropske unije, pristup EU tržištu imaju i Norveška, Island i Lihtenštajn, a to je bio i odličan pripremni poligon za ulazak više sadašnjih članica Unije. Za bh. analitičare, svaki pomak na evropskom putu mogao bi da otvori vrata za pomoć u pokretanju drugih projekata.

“Ono što je još vrlo važno za cjelokupan ovaj razvoj je, što nam je Evropska unija dala podršku je ta infrastrukturna izgradnja. Što prije se mi dogovorimo, prije će početi ti projekti izgradnje puteva međuregionalnih, ekološki procesi, digitalizacija i sve ostalo”, ističe Draško Aćimović, ekonomista.

Bodo Weber smatra da politički problemi u regiji Zapadnog Balkana, poput pregovora Beograda i Prištine ili, u slučaju Bosne i Hercegovine, ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za članstvo, ipak neće moći da budu ostavljeni po strani zarad ekonomskog prosperiteta. Kada je riječ o finansijskim prednostima, podsjeća da one već postoje.

“Zemlje Zapadnog Balkana, kandidati i potencijalni kandidati za članstvo imaju određen pristup preko trgovinskog sporazuma u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a na drugoj strani nova metodologija u predpristupnim pregovorima je uvela mogućnost pristupa strukturalnim fondovima”, dodaje Bodo Weber, analitičar za politike i demokratizaciju u Berlinu.

Omogućavanjem pristupa tržištu zemljama Zapadnog Balkana, Evropska unija bi mogla da izbjegne sve političke implikacije koje bi punopravno članstvo podrazumijevalo. S druge strane, ekonomska integracija bi tim zemljama mogla biti signal da su poželjne u evropskoj porodici.