Ko se mora i za koju cijenu do oktobra priključiti na gradsko grijanje?

Ukoliko Skupština TK usvoji izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima u kantonu, svi vlasnici stambenih i poslovnih objekata kvadrature više od 200 kvadrat, a u općinama koje imaju tu mogućnost morat će se priključiti na mrežu centralnog grijanja. Rok za priključenje je oktobar ove godine. Nakon oktobra slijede inspekcijske kontrole i kažnjavanje građana koji to nisu učinili. Pitali smo čija je ovo ideja bila i kako se namjerava realizirati?

„Inicijativu za izmjene ovog zakona smo dobili od Grada Tuzla, koji su opet pod uticajem situacije za zagađenje zraka, a u svakom slučaju tu su bile uključene i nevladine organizacije.“ – kazao je Emir Softić, sekretar Ministarstva prostornog uređenja i okolice TK.

Riječ je o inicijativi koju je podnio gradonačelnik Tuzle još početkom prošle godine a koja je  izazvala buru u javnosti.

„Ne može neko dimiti i trovati sve oko sebe, a postoje uvjeti da se priključi na centralno grijanje, moraće se priključiti to tražimo izmjenom.“ – istakao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Najviše su negodovali vlasnici stambenih objekata, odnosno kuća i to zbog enormno visokih cijena podstanica i priključaka, na šta je gradonačelnik tada izjavio: „Podstanica, sad zavisno koliki je stambeni objekat košta negdje oko 2,5 hiljade maraka i još morate platiti cijev do šahta, kopajući je kroz svoje dvorište, bitno je da je taj priključak pojeftinio, tako da vam je to cijena niža nego kada sebi uvodite grijanje putem peći i kotlovnice na pelet.“

Pod pritiskom Gradske uprave, Vlada je prihvatila izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima no postavlja se pitanje je li moguće izvršiti priključenje svih objekata na mrežu daljinskog grijanja u onim općinama koje imaju tu mogućnost i na koji način?

„To su grad Tuzla, općina Lukavac, Gradačac ima donekle, Banovići, Živinice ima donekle. Razgovarali smo s njima na temu je li moguće provoditi ovaj Zakon i dobili smo neko zajedničko uvjeravanje da u određenoj mjeri jeste moguće realizovati na terenu.“ – rekao je Emir Softić, sekretar Ministarstva prostornog uređenja i okolice TK.

Međutim cijene o kojima gradonačelnik, govori odnose se tek na naselje Kula, Bukinje i Šićki Brod u kojima je iz budžeta finanisrana izgradnja zajedničke podstanice. Na tu mrežu mještani Kule spajali su se pod povoljnijim uslovima, za maksimalno 3.000 KM, dok će mještani Bukinja i Šićkog Broda dobiti besplatan priključak, za koji su se izborili sami protestujući na sjednicama Gradskog vijeća. Ono što je interesantno u cijeloj priči je velika razlika u cijeni koju će morati platiti građani u zavisnosti od naselje u kojem žive i činjenice da li su kroz to naselje uopće prošle ikakve cijevi vrelovoda. Naime, izgradnja kolektivne podstanice u naseljima u kojima je vrelovod već izgrađen ranije, neće biti moguća, zbog čega će svaka individualna kuća morati imati svoju podstanicu čija cijena još uvijek iznosi 8.000 KM, a izrada projektne dokumentacije, materijal i radovi na terenu uveliko uvećava konačnu cijenu priključka na gradsko grijanje. Upravo na takva naselja odnose se izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima Tuzlanskog kantona.

„Građani i pored okolnosti da je samo dva tri metra vrelovod od njegovog objekta neće moći dobiti po ovoj cijeni, već će opet plaćati, 15 do 16 hiljada građana. To je nedopustivo, mora se iznaći rješenje za sve.“ – kazao je Mirnes Ajanović, vijećnik BOSS-a u Gradskom vijeću Tuzla, te dodao:  “Da ovu mjeru Vlade gdje će svaki objekat biti od 200 kvadrata morati da se priključi možemo realizovati ako dobiju uslove za 3.000 KM da se priključe.“

U konačnici ovom odlukom željelo se natjerati velike poslovne subjekte koji rade u gradu i uveliko doprinose zagađenju da se priključe na daljinsko grijanje, no sigurno je da će zbog nje najviše ispaštati sami građani.

Ukoliko Skupština kantona prihvati izmjene Zakona, rok za priključenje na vrelovodnu mrežu je oktobar ove godine, a onda slijede inspekcijske kontrole i kazne.

(RTVSlon)