Ko i zbog čega šalje rudnik u stečaj?

Godine prolaze, a sukob na relaciji Elektroprivreda BiH – Sindikat rudnika „Kreka“ se nastavlja. Iako živimo u vremenima globalne energetske krize kada je svaki prirodni resurs zlata vrijedan, na našim prostorima očigledno tinja pravi rat oko toga ko će se baviti eksploatacijom uglja i tako steći enormno bogatstvo.

Da na relaciji Elektroprivreda BiH – Sindikat rudnika „Kreka“ nešto ne štima, moglo se vidjeti prije dvije godine. Tada je Admir Andelija, generalni direktor Elektroprivrede BiH spomenuo mogućnost stečaja rudnika „Kreka“. Bio je to odgovor na tvrdnje Sindikata Rudnika uglja „Kreka“ da kupovina 620 hiljada tona lignita koju realizira EPBiH, znači “ključ u bravu” za tuzlanski rudnik.

Manjak proizvodnje

„Rudnik Kreka je u ovoj godini, zaključno sa 17. oktobrom, proizveo 1.024.000 tona uglja što je 68,8 posto od planiranog. Trebali su isporučiti 1.488.771 tonu do 17. oktobra, a nedostaje im 464.451 tona. Kreka na godišnjem nivou ima plan proizvodnje koji iznosi 1,64 miliona tona. Taj manjak je 1. avgusta iznosio 300 hiljada tona i mi smo tada prepoznali problem“, poručio je tada Andelija objašnjavajući da je to bio razlog abavke još 300 hiljada tona uglja iz Rudnika Stanari.

„Ne možemo dozvoliti da iduće godine iz Kreke bude 620 hiljada tona manje, a da mi ne poduzmemo mjere. Cijene energenata na svjetskom tržištu strašno rastu, između ostalog, i uglja. Zato smo se opredijelili da sada kupimo količine za narednu godinu. Naravno, ako Kreka ispuni svoj plan za narednu godinu i to ćemo kupiti, nema nikakvih problema. Nabavka 620 hiljada tona uglja je pokušaj Elektroprivrede BiH da održi elektro-energetski sistem stabilnim, ukoliko Kreku odvedu u stečaj. Pozivamo ih da se što prije vrate obavezama koje stoje u sporazumu. Provedbom tih obaveza će se svi problemi u rudnicima riješiti“, istakao je Andelija.

Iz Elektroprivrede BiH su ustvrdili da ispunjava sve svoje obaveze po pitanju sporazuma sa Sindikatom.  Od nove organizacije, nove sistematizacije, novog pravilnika o radu, do pravilnika o radnom učinku. Tvrde da je tada Sindikat spriječio provedbu sporazuma, te da se iz Sindikata uvijek prijeti štrajkom. Prema Andeliji, ukoliko dođe do stečaja, za to će biti odgovoran Sindikat koji ne provodi ono što je potpisano sporazumom.

Odluka o stečaju Kreke i Zenice

Dvije godine kasnije od ovog sukoba, rat se ponovo rasplamsao. Sredinom ovog mjeseca, a prema informacijama Saveza sindikata rudnika FBiH, Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH usvojio je Odluku o stečaju Rudnika uglja Kreka i RMU Zenica. Iz Sindikata su čak tvrdili da se za stečaj tražila saglasnost Vlade FBiH!?

Odluka u pismenoj formi nigdje nije objelodanjena, no i bez toga ova informacija bila je dovoljna da rudari Kreke ponovo stanu u odbranu svog rudnika.

„Stečaj ‘Kreke’ nikad nećemo dozvoliti. U odbrani ove države učestvovalo je 2.693 rudara, 190 ih je poginulo, osam je dobitnika najvećih ratnih priznanja, a 180 ranjeno. Ginuli smo za državu, ginut ćemo za rudnik“, poručio je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika “Kreka”, te dodao:

„Nismo sami. Rudari svihrudnika su uz nas i naša borba će biti zajednička. Dali smo rok do 25. februara da nam se pisanim putem dostavi da se obustavljaju sve aktivnosti oko stečaja, predstečaja ili bilo čega. Ukoliko se to ne desi najviši organi Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH donijet će odluke o nastavku aktivnosti koje će primorati te donositelje odluke da to stave van snage“.

Zanimljivo, sporna Odluka o stečaju Rudnika uglja Kreka i RMU Zenica još uvijek nigdje nije objelodanjena, pa je javnost primorana da vjeruje na riječ čelnicima Sindikata ili prvim ljudima Elektroprivrede BiH. Upravo ta maglovitost oko slučaja „Stečaj“ izaziva mnoge sumnje, ali je i podložno tlo za plasiranje različitih vrsta interpretacija cijelog problema.

Obmana javnosti

Iz Elektroprivrede BiH tvrde da je rukovodstvo Sindikata radnika rudnika FBiH obmanulo javnost i da su informacije o stečaju netačne.

“Zakonom o stečaju FBiH decidno je definisano da su za pokretanje predstečajnog i stečajnog postupka ovlašteni stečajni dužnik, prokuristi i svaki povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka. Postupak se, kako je utvrđeno Zakonom, pokreće u roku 60 dana od dana stupanja platežne nesposobnosti. Elektroprivreda BiH informisala je Vladu FBiH o izuzetno teškom stanju u Rudniku “Kreka“ uzrokovanom kontinuiranim padom proizvodnje, produktivnosti, prihoda i posljedično rastom dugovanja prema povjeriocima i gubitaka, ukazujući da je Rudnik “Kreka“ ispunio uslove za stečaj”, naveli su iz Elektroprivrede BiH uz dodatak da uslove za stečaj ispunjava i Rudnik “Zenica“. Postupak stečaja mogu pokrenuti samo oni koji za takvo djelovanje imaju zakonska ovlaštenja.

“Elektroprivreda BiH izvjesno vrijeme upozorava i na činjenicu da rukovodstvo Sindikata svojim aktivnostima, zahtjevima, organizacijom štrajkova i neposluha radnika u rudnicima, prijetnjama i ucjenama, izlazi iz zakonskih okvira. Zloupotrebljavajući senzibilitet i empatiju javnosti prema populaciji rudara, sindikalni rukovodioci su se svojim aktivnostima zasnovanim na prijetnjama općim buntom, pritiscima i uslovljavanjima, zaštiti nerada i kriminala u rudnicima, jasno odredili da od suodgovornih za stanje u rudnicima postaju jedini odgovorni za njihovu propast”, saopštili su iz Elektroprivrede BiH.

Prema njihovim riječima jedino rješenje problema je odustajanje od ucjena, prijetnji i pritisaka, vraćanjem dijaloga i odgovornim pristupom svih strana uključenih u prestrukturiranje rudnika, procesa koji nije pitanje volje ili izbora, već obaveza BiH u vezi s provedbom energetske tranzicije i ispunjavanja jasnih ciljeva i politika EU.

Sindikat o privatnim moćnicima

I dok iz Elektroprivrede BiH ističu da su najveći krivci za put u stečaj Sindikati, Iz Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH zahtijevaju da se izvrši prekidanje provođenja aktivnosti koje poduzima Elektroprivreda BiH i Vlada Federacije.

“Ako je cilj JP Elektroprivreda BiH da rudnike uglja u sastavu Koncerna koji su joj u ogromnoj mjeri pružili bogatstvo uvodi u stečajne postupke, te da u istim omogući eskploataciju uglja određenim moćnicima koji su razvijali i razvijaju svoje kompanije novcem iz Rudnika uglja u Federaciji BiH tada je socijalni bunt radnika iz oblasti rudarstva u FBiH neizbježan i neminovan“, poručuju iz Sindikata.

Iz Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH istakli su i sljedeće:

„Radnici Rudnika uglja „Kreka“ u Tuzli i RMU „Zenica“ u Zenici imaju razloga biti uznemireni i zabrinuti te predvođeni Samostalnim sindikatom radnika rudnika Federacije BiH imaju puno pravo suprotstaviti se namjerama određenih struktura JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo. Prijetnja i ucjena nije kada se iz Sindikata ukazuje na štetnost po rudnike usiljenog i prekomjernog angažmana opreme trećih lica u izvođenju rudarskih radova u rudnicima. Nije prijetnja i ucjena od strane Sindikata kada se javnosti predstavljaju pokazatelji po pitanju mizerne cijene uglja koji se isporučuje prema JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo. Posebno to nije ucjena kada se ti pokazatelji Sindikatu dostavljaju od strane nadležnih službi u rudnicima uglja u sastavu Koncerna. Kada se iz Sindikata kaže da ugalj treba proizvoditi u rudnicima uglja u sastavu Koncerna a ne kupovati u Stanarima i Posušju to nije prijetnja i ucjena nego se ukazuje na potrebu koju imaju rudnici uglja u sastavu Koncerna a potreba je da se proizvodi. Određenim strukturama JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo u rudnicima uglja nije potreban socijalni partner nego poslušnik.“

Ono što je očito je da se bh. javnost zamajava prebacivanjem loptice odgovornosti sa jedne na drugu stranu. Odgovori na najvažnija pitanja po običaju se prešućuju, a upravo oni bi dali jasnu sliku kakva je poslovna situacija u Rudniku „Kreka“ u kojem se ugalj eksploatiše od 1884. godine!

Iz Elektroprivrede BiH javnost nije dobila objašnjanje zbog čega je, kako tvrde, manja proizvodnja uglja u Rudniku Kreka? Da li su učinili bilo kakvo osavremenjivanje mehanizacije u Rudniku? Rudari tvrde da rade po zastarjelim metodama. Da li je izvršena sistematizacija radnih mjesta, čime bi se Rudnik riješio prenatrpane administracije koja ničim ne doprinosi razvoju Rudnika, već predstavlja finansijski teret za Kreku? Zbog čega se koristi prekomjerni angažmana opreme trećih lica u izvođenju rudarskih radova?

Na koncu, BiH nije član EU, pa shodno tome zbog čega se insistira na obavezi BiH u vezi s provedbom energetske tranzicije i ispunjavanja jasnih ciljeva i politika EU? Jesmo li suvereni u našoj energetskoj politici ili smo tek još jedna od kolonija EU koji će nam određivati šta, koliko i kako proizvoditi?

I to u situaciji kada mnoge zemlje EU zbog globalne energetske krize sve više razmišljaju o odbacivanju zelenih agendi i vraćanju na eksploataciju uglja. Čak i u svojim zemljama!

Stvari su vrlo jasne: Globalna je potražnja za energentima, nikada veća i u najmanju ruku stupidno zvuči informacija da Rudnik Kreka zbog neefikasnosti treba ići u stečaj. Baš sada kada zemlje širom svijeta grčevito traže energente za svoje potrebe ne pitajući za cijenu istih.

J. Jeremić