Kako se boriti sa proljetnim umorom?

Kako se boriti sa proljetnim umorom?

Neredovna ishrana, masna hrana,  nedostatak vitamina i minerala,  sve su to razlozi za umor koji osjetimo u prvim danima proljeća.  Proljetni umor, zapravo je osjećaj pojačanog umora, koji se javlja u rano proljeće, tokom marta. Taj se osjećaj često  proteže i u april, te polako nestaje s dolaskom znatno toplijih dana u maju. Radi se o normalnom fiziološkom procesu. Proljetni umor je karakterističan za sve ljude, s tim što ga obično doživljavamo različito i vrlo induvidulano.

“Svake godine imamo da je organizam iskoristio svoje imune mehanizme braneći se od svakakvih viroza i bolesti, a naročito je to izgledno u ovom periodu COVID 19,  što je bilo jako iscrpljujuće za naš ogranizam”- istakla je prim.dr.Samira Srabović, načelnica Porodične medicine Doma zdravlja Tuzla

Zima kao godišnje doba obično je praćena  smanjenim kretanjem i umanjenim fizičkim aktivnostima  te monotonijim izborom hrane što dovodi do blagog deficita određenih nutrijanata u ljudskom organizmu. Dodamo li tome i nedostatak sunčeve svjetlosti  koja je jako bitna za ogranizam  i jačanje imuniteta, ispunili smo sve preduvjete da organizam, najblaže rečeno umorimo i iscrpimo.  Sunce nadomjestiti ne možemo, ali ono što možemo promjeniti jeste način ishrane. Ishranu bi trebali  prilaoditi životnom dobu i fizičkim aktivnostima, te da je ona umjerena, razvnovrsna i izbalansirana u odnosima proteina masti, šećera, odnosno ugljiko hidrata.

“Moramo unositi dosta svježijeg povrća, svježijeg voća, a izbjegavati u principu fabrički preraženu hranu, a tu su suhomesnati proizvodi” naglasio je Almir Azabagić, specijalista nutricionizma i dijetoterapije

Pored fizičkih tegoba koje može donijeti proljetni umor, ova pojava može uticati na psihičko stanje ljudi, pa se preporučuje i adekvtana briga o mentalnom zdravlju. Nerijetko, ljekari svejdoče, pacijenti dolaze sa različitim opisom tegoba koje vrlo često mjenjaju našu svakodnevnicu i dovode do poremećaja u fizičkim i kongitivnim, aktivnostima ili čak do poremećaja u osjećanjima.

“Moramo više boraviti na čistom zraku, na osunčanim mjestima, provoditi vrijeme sanajbližim, ali ne smijemo zaboraviti epidemiološke mjere”- dodala je prim.dr.Samira Srabović, načelnica Porodične medicine Doma zdravlja Tuzla

Iako proljećni umor nije bolest nego je skup simptoma najčešće opisanih kao sindrom, ili fenomen proljetnog umora, ukoliko simptomi duže potraju trebali biste se obratiti ljekaru, jer u konačnici ti simptomi mogu da budu znak  neke druge bolesti, poput poremećaja rada štitne žlijezde, srčane aritmije, anemije ili autoimunog oboljenja.