Kako se boriti protiv prosjačenja, ima li rješenja?

Nadležne institucije počele su intenzivno raditi na suzbijanju prosjačenja, eksploatisanja i korištenja maloljetnika u te svrhe. Plod je to mnogobrojnih aktivnosti romskih udruženja, ali i odgovornih za suzbijanje ovog problema na području Tuzlanskog kantona.

„Ono što sam u posljednje vrijeme prijavila jeste da sve više na ulici možemo vidjeti osobe treće životne dobi. Ja pretpostavljam da neke od njih rade za nekoga, dok su neke primorane da budu na ulici jer nemaju nikakvog izvora finansiranja nemaju za lijekova za hrane” – kazala je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost Tuzla.

Kako kažu u Udruženju, institucije su zakazale kada je u pitanju ova problematika. Građani obično smatraju da je dio romske tradicije i kulture upravo prosjačenje. S toga članovima ovog udruženja smeta kada ih pojedinci i institucije, zbog pojedinačnih slučajeva, povezuju sa prosjačenjem.

„Ono što nama smeta jeste da nas drugi povezuju sa prosjačenjem i maloljetnim brakovima. Ja sam Rom, moji u porodici su Romi i ja govorim da to nije romska kultura niti tradicija i da se mi trebamo boriti protiv toga i da su zakoni doneseni za sve građane, ne samo za Rome“ – rekao je Denis Mujić, medijator u Udruženju žena Romkinja Bolja budućnost Tuzla.

Upravo su projekti ovog udruženja pomogli članovima romske zajednice da žive koliko-toliko normalno i da svoju djecu ne tjeraju na prosjačenje. Takav je primjer Osmana Mustafića iz Kiseljaka, koji je školovao osmoro djece i to kako kaže pošteno. Njegova djeca uvijek su uredna i čista išla u školu.

„Ja sam radio dok sam mogao, kad sam bio bolestan otišao sam u invalidsku penziju. Radio sam 30 godina. Borio sam se za svoju djecu. Uvijek sam bio protiv toga da prosjače. Ako imaju roditelje, oni mogu svojoj djeci zaraditi danas dvadeset maraka da imaju da jedu i da školuju svoju djecu“ – naglasio je Osman Mustafić.

Prosjačenje je tretirano kao prekršaj za koji je predviđena novčana kazna od 150 do 1500 maraka, dok se organizovani oblik prosječenja tretira kao krivično djelo trgovina ljudima. U proteklom periodu policijski službenici Uprave policije MUP-a TK-a prema nadležnom Kantonalnom tužilaštvu uputili su nekoliko izvještaja za krivično djelo trgovina ljudima, a neki od tih izvještaja već su i okončani pravosnažnim osuđujućim presudama. Tako je krajem prošle godine bračni par iz Tuzle osuđen na dvadeset godina zatvora zbog ovog krivičnog djela, budući da su svoje četvoro djece više od godinu dana prisiljavali na prosjačenje.