Pred nama je odlučujući politički oktobar kada će narodi u BiH dobiti novu vlast. Sve u skladu sa rezultatima izbora. Nakon toga, pred pobjednicima su četiri godine mandata, kada ćemo se na djelu uvjeriti hoće li i kako ispuniti svoja predizborna obećanja. Ako ih je uopšte i bilo.
Bosna i Hercegovina 4. oktobra izlazi na opće izbore. Birači će odlučivati o članovima Predsjedništva BiH, zastupnicima na državnom i entitetskom nivou, sastavu kantonalnih skupština, te o predsjedniku i potpredsjednicima Republike Srpske. Nekoliko dana prije glasanja, obrisi glavnih izbornih utrka su jasni. Njihov ishod nije.
Ko ima najviše izgleda u Federaciji?
U Federaciji BiH SDA ostaje jedan od glavnih pretendenata na najveći broj mandata, dok joj najveći politički izazov predstavljaju SDP, Narod i pravda i Naša stranka, koje nastupaju kao stranke Trojke. Važnu ulogu imat će i Demokratska fronta te Stranka za Bosnu i Hercegovinu. U sredinama s većinski hrvatskim biračkim tijelom HDZ BiH ulazi u izbore kao najjača stranka, uz konkurenciju stranaka okupljenih oko Hrvatske petorke. Raspodjela glasova po izbornim jedinicama, kantonima i kasniji koalicijski dogovori bit će jednako važni kao ukupan broj osvojenih glasova.
U Republici Srpskoj SNSD ima prednost koju mu donose razvijena stranačka organizacija i pozicija vlasti. SDS, PDP i drugi opozicioni akteri računaju na birače koji žele promjenu, ali opozicija ni u ovu završnicu nije ušla potpuno objedinjena. Zbog toga je SNSD favorit za najjaču pojedinačnu stranku u RS, što ipak nije isto što i sigurna pobjeda u svakoj pojedinačnoj utrci.
Tri utrke za Predsjedništvo
Za bošnjačkog člana Predsjedništva najviše pažnje privlači novi duel aktuelnog člana Denisa Bećirovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. Kandidature Semira Efendića i Fahrudina Radončića dodatno usložnjavaju procjenu. Bećirović ima podršku Trojke i prednost aktuelnog mandata, dok Izetbegović računa na snažnu izbornu bazu SDA. Obojica imaju realan put do pobjede; bez pouzdanih, javno dostupnih anketa ne bi bilo ozbiljno jednog od njih proglasiti sigurnim pobjednikom.
Za hrvatskog člana Predsjedništva HDZ BiH kandidovao je Darijanu Filipović, Hrvatska petorka Zdenka Lučića, a Demokratska fronta Slavena Kovačevića. Filipović iza sebe ima organizacijsku snagu HDZ-a BiH, ali ishod zavisi i od toga kako će se glasovi rasporediti među sva tri kandidata na području Federacije. To ovu utrku čini otvorenijom nego što pokazuje sama snaga stranaka koje ih kandiduju.
U utrci za srpskog člana Predsjedništva prednost ima aktuelna članica Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a. Nasuprot njoj su Marinko Božović iz SDS-a i Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red. Njihove odvojene kandidature mogle bi podijeliti opozicione glasove, ali će konačan odgovor dati izlaznost i raspoloženje birača 4. oktobra.
Kampanja bez dovoljno odgovora
Dok se govori o tome ko će koga pobijediti, mnogo rjeđe se čuje kako će pobjednici rješavati ono što građani osjećaju svakog dana. Rast cijena hrane i drugih osnovnih troškova traži više od obećanja o „boljem standardu“. Birači imaju pravo čuti koje mjere stranke predlažu, koliko bi koštale i kada bi dale rezultat.
Jednako važno pitanje je energetski suverenitet: kako osigurati pouzdano snabdijevanje i pristupačne cijene energije, uz ulaganje u nove izvore, mrežu i domaću proizvodnju. O tome bi se moralo razgovarati konkretno, jer odluke donesene nakon izbora utjecat će i na domaćinstva i na privredu.
Umjesto odmjeravanja takvih planova, kampanja se prečesto pretvara u međusobno diskreditovanje, uvrede i podizanje nacionalne retorike. To je ocjena dosadašnjeg tona kampanje, iako svaka stranka ima svoj program. No, sudeći po onome što vidimo tokom predizborne trke, rijetko ko je to istakao u prvi plan. Pred biračima je, zato, i jednostavno pitanje: ko nudi provodiva rješenja za život nakon 4. oktobra, a ko samo razlog da se glasa protiv nekoga drugog?
Procjene o favoritima zasnovane su na ranijoj izbornoj snazi, položaju stranaka i rasporedu kandidatura. One nisu prognoza broja glasova niti zamjena za reprezentativno istraživanje javnog mnijenja.
Jedno je sigurno. Pred BiH su novi ili stari politički dani. Hoćemo li u budućnost gledati odgovornije političare ili će se oni zabaviti isključivomsvojim ličnim interesima?
J. Jeremić
