Evropska utopija: Mjesto gdje su zabranjeni automobili, fotografisanje, trčanje…

Evropska utopija: Mjesto gdje su zabranjeni automobili, fotografisanje, trčanje…

Upoznajte Kristijaniju, autonomnu zonu osnovanu od strane hipika i drugih marginalizovanih kategorija društva, koja opstaje uprkos brojnim izazovima. Fokus njenog stanovništva je na ekologiji, samoodrživom društvu i stvaranju atmosfere u kojoj je svaki pojedinac odgovoran za dobrobit zajednice.

Jedna od najpopularnijih četvrti u Kopenhagenu i jedna od najvećih turističkih atrakcija je Kristijanija, autonomna zona koja je posljednjih decenija izazivala brojne kontroverze u jednoj od najuređenijih zemalja svijeta – Danskoj. Poznata je i kao Slobodni grad Kristijanija (Fristaden Christiania). Na njenim ulicama se prodaju hašiš i kanabis, nema automobila i stanovnici žive ekološki. Generalno, kada uđete u Kristijaniju imate utisak kao da ste se vratili u 70-e. Nakon što se vojska iselila sa ovog prostora 1971. godine, beskućnici su napravili rupu u ogradi oko bivšeg vojnog kompleksa i zauzeli teritoriju. Uskoro im se pridružio i hipi pokret Danske, anarhisti, aktivisti, ali i zavisnici o drogama odbačeni od ostatka društva. Kupovina nekretnina je bila izuzetno povoljna u tom periodu, za razliku od ostalih djelova Kopenhagena, a otvoreno je i nekoliko dječjih igrališta. Takođe, na toj lokaciji su često organizovani protesti protiv danske vlade.

Autonomnu teritoriju Kristijaniju proglasio je novinar Jacob Ludvigsen 26. septembra 1971. godine. Uskoro je područje postalo poznato pod nazivom Pusher Street jer su se u toj ulici mogli kupiti i prodati kanabis i hašiš, ali ništa više od toga. U Kristijaniji je zabranjeno korišćenje oružja, krađe i teške droge. Danas u Kristijaniji živi oko 1000 ljudi, a svake godine je obiđe pola miliona turista. Njeni stanovnici su sami gradili svoje domove pa je arhitektura poprilično raznolika i živopisna. Turističku ponudu karakterišu brojni restorani, uglavnom sa ponudom organske hrane, ali i umjetničke galerije, pozorišta, koncertne dvorane, a održavaju se i različite radionice. Stanovništvo Kristijanije čine ljudi iz čitavog svijeta, ali je za državljanstvo neophodna prijava. Isto je i sa nekretninama – ovdje ne možete ušetati i kupiti kuću, ali se, kao i za državljanstvo, prijavljujete. Ukoliko dobijete odobrenje, dobijate i kuću.

Gotovo 40 godina ova četvrt postojala je pod posebnim uslovima, ali su sukobi njenih stanovnika s vlašću bili učestali. Sukobi su iskorijenjeni kada je 2011. došlo do dogovora o autonomiji ovog područja koju je priznala i danska vlast. Naredne godine osnovana je Fondacija autonomne Kristijanije, koja je vlasnik čitavog područja veličine 34 hektara. Ako putujete u Kopenhagen, ovaj kvart nemojte zaobići, ali prilikom ulaska dobro proučite pravila ponašanja. S obzirom na trgovinu kanabisom, koja je inače u Danskoj ilegalna, zabranjeno je fotografisanje.

Trčanje je takođe nepoželjno jer ljudima stvara tjeskobu, posebno oko ulice Pusher. Neki su se, srećom, oglušili na zabranu fotografisanja pa tako ipak imamo priliku da zavirimo u ovaj kvart. Ukoliko vas put navede u Kristijaniju, morate obići kovačnicu Christiania Smedie, najstariji zanat u kvartu, ali i Gay house, kulturno okupljalište za homoseksualce, lezbijke i transvestite, u kojem se održavaju predstave, koncerti i performansi. Najveće koncertne hale u kvartu su The Grey House, nekadašnja kasarna, i Loppen. Nemojte propustiti da prezalogajite u Morgenstedetu – organskom, vegetarijanskom restorančiću s raznolikom ponudom, koja zavisi od šefa koji je u smjeni i dijela svijeta iz koga on dolazi. Zanimljivo je i da se radna snaga u ovom restoranu bazira na volonterstvu. Još jedan zanimljiv restoran je Spiseloppen, u kome rade ljudi iz 16 zemalja svijeta. (punkufer.hr)