EU bez rješenja za proširenje i BiH
Evropska unija i dalje nema rješenje na koji način odblokirati proces započinjanja pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, što će se direktno odraziti i na BiH.
Naime, Evropski savjet još nije pronašao rješenje za bugarsku blokadu Sjeverne Makedonije, jer Bugarska insistira da Makedonci prihvate bugarska tumačenja kulturnog i jezičkog identiteta, što Sjeverna Makedonija odbija da učini. Kako izvori “Nezavisnih novina” bliski Savjetu kažu, zemlje članice razmišljaju o tome da li odvojiti proces, pa započeti pregovore sa Albanijom dok se ne razriješi bugarska blokada Sjeverne Makedonije, ili sačekati pronalaženje rješenja.
“U prvom slučaju EU će pokazati da proširenje nije zaustavljeno, ali će pogaziti obećanje Sjevernoj Makedoniji da će dobiti datum za pregovore ako ispuni obaveze i time poslati negativan signal regionu”, naglasili su naši izvori. U drugom slučaju, kako nam je naglašeno, odnosno u scenariju po kojem bi Albanija čekala Sjevernu Makedoniju, proces proširenja bi mogao biti zaustavljen na duži period.
I jedan i drugi scenario bi se loše odrazili na BiH, jer poruka EU da će BiH do kraja godine dobiti kandidaturu ako sprovede reforme gubi na kredibilitetu zbog neispunjenih obećanja Sjevernoj Makedoniji.
Naši izvori su nam istakali da će sljedeća prilika da se proces otkoči biti u Savjetu za opšte poslove 22. juna, a da će zemlje članice, zajedno s Portugalskim predsjedavanjem EU i Evropskom komisijom, do tada pokušati pronaći neko rješenje.
Pojašnjenja radi, potrebno je razlikovati odluke koje donosi Evropska komisija, Evropski parlament i Evropski savjet. Evropski savjet je vrhovno tijelo, jer se sastoji od zemalja članica koje u konačnici konsenzusom odlučuju hoće li neka zemlja nastaviti proces integrisanja u EU, ili će biti zaustavljena. Evropska komisija nema tu moć, ali ona, uglavnom, obrađuje dokumente i donosi preporuke o nastavku evropskog puta. U prošlosti je Savjet uglavnom usvajao sve što je dolazilo od Komisije, ali je sada Savjet, zbog blokada Bugarske, ali ranije i još nekoliko zemalja, odlučio da ne usvoji preporuke Komisije da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da zeleno svjetlo za nastavak evropskih integracija. Pored Savjeta i Komisije, ulogu ima i Evropski parlament, ali većina dokumenata koji dolaze iz ove institucije nema posebnu snagu, pa njima ne treba pridavati previše pažnje. Kako nam je rekao jedan evropski diplomata, u BiH veliki publicitet dobijaju inicijative pojedinih poslanika u Evropskom parlamentu, iako iza njih ne stoji gotovo nijedna članica niti Evropska komisija.
Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, kaže da situacija sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ukazuje na zamor u proširenju, kao i na protivljenje nekih od važnijih zemalja da pristupni proces dobije na dinamici.
“U ovom trenutku jedino je moguće kazati da su pregovori o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom do sada trebali da budu otvoreni odavno. Kada će biti, u ovom trenutku je teško kazati. Albanija, kao i BiH, u EU ima jako, jako loš ugled”, ocjenjuje Ćerimagić.
Upozorava da je praksa pokazala da je uvjeravanje zemalja članica EU da je Albanija spremna za sljedeći korak mnogo teži proces nego što je to bilo ranije u slučaju nekih drugih zemalja dok su bile kandidati.
“U slučaju Sjeverne Makedonije radi se o vetu Bugarske, gdje političke turbulencije na domaćoj političkoj sceni ne ostavljaju puno prostora za optimizam da će veto biti uklonjen uskoro”, zaključio je Ćerimagić.
Proširenje EU na zapadni Balkan pozitivno za mir
David Sasoli, predsjednik Evropskog parlamenta, pozvao je da se dozvoli ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU.
On je rekao da bi proširenje EU bilo pozitivno za mir i napredak, prenijela je medijska kuća “Funke medijengrupe”.
“Proširenje može da donese neizmjernu korist, kako za region tako i za Evropu u cjelini, može da pomogne i u obezbjeđivanju stabilnog, naprednog i mirnog kontinenta”, istakao je Sasoli.
Prema njegovim riječima, brzina pristupanja EU zavisi od toga koliko će zemlje ispuniti kriterijume za članstvo u bloku.
Sasoli je napomenuo da se u svim zemljama zapadnog Balkana moraju izvršiti reforme, ali i to da EU mora da održi svoja obećanja i da prizna napredak, prenosi Radio Slobodna Evropa pozivajući se na njemačku agenciju. DPA.
Brojne zapadne zemlje pozvale su EU da ubrza pregovore o pristupanju Uniji sa zemljama zapadnog Balkana, jer njihovo pristupanje bloku vide kao efikasan način borbe protiv uticaja Rusije i Kine u regionu.
RTV Slon/ Nezavisne novine