Eksterne mature od ove godine u svim srednjim školama u TK

Mediha Hasić već 35 godina uči matematiku srednjoškolce u Mješovitoj srednjoj školi Gračanica. Ona također učenike već dvije godine priprema za eksternu maturu, a rezultati su bili, kako kaže, izvanredni.

Stoga je Mediha danas u komisiji za izradu Kataloga za eksternu maturu, koja će biti primijenjena u svim školama Tuzlanskog kantona.

No, eksterna matura zna biti izuzetno stresna za učenike – oni aktivno uče i godinu dana se spremaju za konačni test. Ipak, profesorica smatra da tako ne bi trebalo biti…

”Njima to može samo doprinijeti, stres ne smije biti. To je do pripreme nastavnika. Ako nastavnik uputi učenike i pokaže dobre strane mislim da neće biti problema i ne bi trebalo biti problema,” rekla je Mediha Hasić, profesorica matematike u Mješovitoj srednjoj školi Gračanica.

A dobra strana je provjera znanja, no osim toga srednjoškolci nemaju ništa… jer se prilikom prijema na fakultete rezultat eksterne mature ne uzima u obzir. Naučiti odgovore na više od hiljadu pitanja iz različitih oblasti, čini se, na kraju nije samo provjera znanja učenika ili profesorskog pristupa gradivu.

”Dakle, mi nismo rekli da analiziramo profesore, to ne. Mi analiziramo nastavne planove i programe. Dakle, koje su razine znanja nastavnih planova i programa. Ne bih rekao da je sav teret bio na učenicima – daleko od toga.” – objasnio je Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda Tuzla.

Iako u pedagoškom zavodu tvrde da cijeli teret nije na učenicima, upravo oni su ti koji svojim testovima pokazuju koliko je zapravo kvalitetan nastavni program. No, u konačnici ni ta ocjena nije baš mjerdavna jer se upravo za eksternu maturu većina njih priprema mjesecima.

Iskustva brojnih učenika pokazuju da im se nameće veliki pritisak te da se često eksterna matura u njihovim školama ne predstavlja na pravi način. Profesorica Hasić kaže da nastavnici ne trebaju praviti pritisak učenicima, a da bi možda čak i iznenadni test bio bolja opcija od trenutnog koncepta.

”Sigurno, sigurno bi bilo bolje. Ali mislim da će im i katalog pomoći i u pripremi za polaganje prijemnog,” kazala je profesorica Hasić.

Bilo kako bilo, ovakav koncept će i dalje biti zastupljen, a on se uspješno provodi i u osnovnim školama. Ali za razliku od prijemnih ispita na fakultetima, eksterna matura iz osnovne škole se vrednuje prilikom upisa u srednje škole. ”Deset posto se dakle uzimaju rezultati bodovanja, deset posto se dakle računa pri upisu u srednje škole što će vjerovatno ostati i ove godine.” – kazao je Nikola Čiča.

Ovaj princip možda bi trebao biti primijenjen i na fakultetima, no visokoobrazovna politika u TK za sada ne daje znake da će do toga i doći.

”Fakulteti imaju svoju autonomiju. U Zakonu o Visokom obrazovanju stoji u jednom članu da bi se trebalo uzeti u obzir rezultati mature. To je nešto za razgovor sa višim instancama na koji način mogu maturu uvrstiti. Nama je bitno da vidimo, kada stavimo učenike pod iste uvjete, kako se provode nastavni planovi i programi,’‘ zaključio je Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda Tuzla.

Provjera načina provođenja nastavnih planova i programa vrši se još od 2006. godine, a nastavit će se i dalje. Iako je ovaj projekat od eksperimentalnog prešao u projekat koji se provodi u svim školama Tuzlanskog kantona – on očito ima još mnogo prostora da pronađe svoj konačan smisao. Znanje učenika se provjerava kroz sve četiri godine, a eksterna matura u koju se uloži mnogo vremena, resursa, kako nastavničkog tako i učeničkog napora trebala bi, osim provjere planova i programa, da daje dodatan motiv učenicima za rad i pripremanje same eksterne mature.

(RTVSlon)