Deset tema koje će obilježiti bh. politiku u toku 2019. godine

Država Bosna i Hercegovina ušla je u 2019. godinu bez formirane vlasti na nivou institucija BiH i Federacije BiH. Pored toga što nisu formirani novi sazivi Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH u potpunosti nisu konstituisani ni organi zakonodavne vlasti.

Svoj stav o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH početkom 2019. godine trebao bi iznijeti i Ustavni sud Bosne i Hercegovine s obzirom na to da su zastupnici SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH podnijeli vrhovnoj sudskoj instanci zahtjev za ocjenu uputstva u kojem je CIK kao bazu za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH uzeo popis iz 2013. godine.

Popuna domova naroda Parlamenta FBiH i Parlamentarne skupštine BiH

Sve dok se ne riješi pitanje popune Doma naroda Parlamenta FBiH nemoguće je konstituisati Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da državne delegate biraju entitetski delegati.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima mogućnost da odbaci zahtjev zastupnika iz reda SDA, ali isto tako i da donese odluku kojom će utvrditi da CIK-ovo uputstvo o raspodjeli mandata nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Predsjednik CIK-a Branko Petrić jasno je poručio kako CIK nema namjeru donositi bilo kakvu drugačiju odluku. Odnosno, da ni u kojem kontekstu i s trenutnim Izbornim zakonom BiH neće donijeti odluku u kojoj će kao baza biti korišten popis iz 1991. godine.

U ovom slučaju postoji nekoliko mogućnosti na osnovu kojih je moguće riješiti problem. Prvi je da Ustavni sud BiH izrekne jasne preporuke kada je riječ o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH, drugi je da Parlamentarna skupština BiH izmijeni Izborni zakon BiH i izbriše dio koji se odnosi na primjenu posljednjih rezultata popisa, treći je da visoki predstavnik međunarodne zajednice nametne rješenje, a četvrti je da se smijene trenutni članovi CIK-a.

Lijevo orijentisane i građanske političke stranke već su ranije najavile kako će insistirati na smjeni članova CIK-a koje smatraju direktno odgovornim za izborne nepravilnosti, a pojedini funkcioneri iz SDA također su otvoreno poručili kako se u Parlamentarnoj skupštini BiH na dnevni red mora postaviti pitanje odgovornosti pojedinih članova CIK-a.

Formiranje Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH

Novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u potpunosti je moguće imenovati bez Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer se izbor novog saziva državne vlade sprovodi isključivo u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Već je izvjesno kako će novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH biti bivši ministar finansija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zoran Tegeltija. Predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji obnaša i dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, žuri se s imenovanjem novog saziva državne izvršne vlasti, jer na taj način namjerava blokirati NATO integracije BiH.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović već su otvoreno poručili kako nemaju ništa protiv toga da Tegeltija bude imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ali da svoj glas za njegovo imenovanje uslovljavaju jasnom opredjeljenošću nove parlamentarne većine za NATO. Bez Komšićevog i/ili Džaferovićevog glasa ne postoji ni teoretska šansa da se izabere novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Sve do imenovanja novog saziva izvršne vlasti Denis Zvizdić ostaje na poziciji državnog premijera u tehničkom mandatu.

U Federaciji BiH situacija je nešto komplikovanija. Naime, da bi se izvršio izbor predsjednika, dva potpredsjednika, premijera i ministara u Vladi FBiH potrebna je saglasnost oba doma Parlamenta FBiH. To znači da bi imenovanje nove vlasti uveliko moglo ovisiti o načinu popune, odnosno vremenu kada će biti popunjen Dom naroda Parlamenta FBiH.

U teoriji postoji mogućnost i da stari saziv Doma naroda Parlamenta FBiH, na čijem čelu se nalazi Lidija Bradara, izvrši imenovanje izvršne vlasti, jer Dom naroda koji je konstituisan u mandatu od 2014. do 2018. godine nastavlja obavljati svoju funkciju sve do izbora novog saziva. Još uvijek nije poznato koje političke stranke će činiti većinu na nivou Federacije BiH.

Zahtjevi za ukidanje OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) definitivno će posvetiti kompletan mandat pa tako i 2019. godinu insistiranju na ukidanju institucija Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH i protjerivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Mala je vjerovatnoća da će ove stranke uspjeti svoje zahtjeve sprovesti u djelo, prije svega jer nisu ispunjeni uslovi za odlazak OHR-a, a ne postoji ni većina u Zastupničkom domu PSBiH koja će izglasati protjerivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

HDZ će i ove godine nastaviti insistirati na priči o izmjenama izbornog zakonodavstva, a Ustavni sud BiH početkom ove godine trebao bi donijeti i odluku o zahtjevu Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Ustava Federacije BiH.

Kongres Stranke demokratske akcije (SDA)

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović najavio je kako će se u ovoj godini najviše baviti strankom, odnosno čišćenjem kadra. Ovaj proces u SDA započet je još tokom 2018. godine izbacivanjem brojnog kompromitovanog kadra iz članstva.

“Posvetit ću se stranci i uraditi neke stvari koje nismo mogli u prethodnom mandatu, dakle prečišćavanju, podmlađivanju i jačanju stranke u sljedeće četiri godine”, izjavio je Izetbegović.

U maju ove godine SDA će na kongresu izabrati predsjednika i zamjenika predsjednika SDA, kao i potpredsjednike stranke te članove Nadzornog odbora i Suda časti. S obzirom na to da je SDA generalno ostvarila dobar rezultat na prošlogodišnjim izborima, skoro je sigurno da će Izetbegović ponovo biti izabran za predsjednika SDA.

Ostaje upitno koji kadar SDA će nakon kongresa biti zamijenjen, jer će to uveliko ovisiti o procesu formiranja vlasti na kantonalnim nivoima. Za očekivati je da u rukovodstvo stranke uđu Šefik Džaferović, Šemsudin Mehmedović, Denis Zvizdić, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Edin Mušić i Safet Softić, a koji su i u proteklom periodu obnašali visoke stranačke funkcije.

Velika je vjerovatnoća da će članovi kongresa u rukovodstvo stranke izabrati i zastupnicu SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i direktoricu KCUS-a Sebiju Izetbegović. Prilikom izbora kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH Izetbegović je dobila ogromnu podršku baze SDA, a i sam Bakir Izetbegović u nekoliko navrata izrazio je uvjerenje da će Sebija Izetbegović “uskoro izrasti u snažnu ženu-političara, kakvih treba bosanskohercegovačkom društvu”.

NATO put Bosne i Hercegovine

Ova godina definitivno će biti u znaku NATO integracija Bosne i Hercegovine. Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a već su pozvali bh. vlasti da podnesu svoj prvi Državni godišnji plan, nakon čega će biti aktiviran Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP).

Političari iz bosanskohercegovačkog entiteta RS, predvođeni kadrom SNSD-a, već su započeli blokiranje NATO puta BiH i to na način da traže od svih bh. političara s teritorije RS-a da se pridržavaju neustavne rezolucije Narodne skupštine RS-a, a kojom je manji bh. entitet proglasio vojnu neutralnost.

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović jučer je poručila kako je rezolucija obavezujuća za sve političare iz RS-a uprkos tome što je Ustavni sud RS-a još 2017. godine odlučio da ona ne sadrži opće pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter.

Ključni organi u NATO integracijskom procesu BiH jesu Vijeće ministara BiH, odnosno ministarstva u sastavu državne vlade. SNSD će putem Zorana Tegeltije, koji bi trebao biti imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, imati mogućnost da blokira stavljanje bilo kakvih odluka vezanih za NATO na dnevni red Vijeća ministara BiH.

Ostaje nejasno na koji način se politički subjekti, koji budu činili većinu u Vijeću ministara BiH, namjeravaju nositi s radikalnim stavom SNSD-a koji podilazi stavovima Rusije i susjedne Srbije.

Kandidatski status za članstvo BiH u Evropskoj uniji

Državne institucije trebale bi napokon u 2019. godini dostaviti odgovore na dopunska pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je kako je sasvim realno očekivati da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status za članstvo u EU u toku 2019. godine.

Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović već su usvojili zajedničku izjavu o potrebi evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Jednom od tačaka zajedničke izjave oni su izrazili opredijeljenost da tokom svog mandata doprinesu ubrzanju reformskih procesa, s ciljem da Bosna i Hercegovina što prije, nakon dodjele kandidatskog statusa, počne pristupne pregovore za članstvo u Evropskoj uniji.

“Smatramo da bi dodjeljivanje kandidatskog statusa dalo snažan podstrek provođenju svih reformi neophodnih za ispunjavanje kriterija za članstvo u EU”, navedeno je, između ostalog, u zajedničkoj izjavi.

Bosna i Hercegovina je trenutno potencijalni kandidat za članstvo u EU. Zahtjev za članstvo u EU, čije je prihvatanje uslov za dobijanje statusa kandidata, predan je 15. februara 2016. godine. Zahtjev je u ime Bosne i Hercegovine predao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović i to ministru vanjskih poslova Kraljevine Holandije, države članice koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem EU.

Evropski parlamentarni izbori

Evropski izbori održat će se od 23. do 26. maja 2019. godine. Izbori se provode u svim zemljama članicama. Za sljedeći saziv bira se 705 zastupnika, a susjedna Hrvatska će imati 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

Novi saziv Evropskog parlamenta uveliko će se odraziti i na politiku EU prema Bosni i Hercegovini. Evropski izbori mogli bi dovesti i do povratka aktuelne zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko u Bosnu i Hercegovinu, ukoliko ne uspije dobiti povjerenje birača.

Velika je vjerovatnoća da će Zovko u tom scenariju ponovo naći zaposlenje u kabinetu nekih od funkcionera HDZ-a u institucijama države BiH. Prema podacima iz zvanične biografije, objavljene na web stranici Evropskog parlamenta, Željana Zovko je od 1999. pa sve do 2016. godine primala plaću iz budžeta institucija BiH, nakon čega je izabrana u Evropski parlament.

Izbor zastupnika za Evropski parlament organizuje se u svakoj državi članici za raspoloživi broj mjesta. Na tim izborima pravo glasa te pravo kandidovanja nemaju samo državljani države koja popunjava svoju kvotu, za kvotu se mogu kandidovati i/ili glasati i državljani druge države članice koji imaju prebivalište u državi u kojoj se održavaju izbori za Evropski parlament.

Iako se zastupnici biraju prema nacionalnim kvotama, oni na evropskom nivou nisu organizovani nacionalno, već prema političkim opredjeljenjima. Srodne nacionalne političke stranke organizovane su u evropske političke stranke u Evropskom parlamentu.

Kao i svaki parlament i Evropski parlament djeluje kroz odbore. Njihov broj i područja koja pokrivaju prati područja nadležnosti EU.

Rješavanje otvorenih pitanja sa susjednim zemljama

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još u decembru jednoglasno usvojilo zaključak kojim se traži od Ministarstva vanjskih poslova BiH da uputi notu generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda kao depozitaru Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, kojom ga informiše da Hrvatska taj sporazum krši.

Najavljeno je da će predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputiti pismo predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Vlade Hrvatske Andreju Plenkoviću i pri tome zahtijevati da se sporazum o sukcesiji bivše SFRJ sa svim svojim aneksima u svojstvu međunarodnog ugovora mora primjenjivati u skladu s međunarodnim pravom kao pravni akt koji ima prednost u odnosu na sve domaće propise.

Pored problema državne imovine, Bosna i Hercegovina i Hrvatska još uvijek nisu riješile pitanje izgradnje Pelješkog mosta. Predsjedništvo BiH je 2007. godine usvojilo zaključak i zvaničnim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru.

Susjedna zemlja oglušila se na zvanične stavove BiH i još 30. jula 2018. godine započela radove na izgradnji Pelješkog mosta. Ovo pitanje sigurno će biti jedno od gorućih u 2019. godini s obzirom na to da se čak spominjalo i pokretanje međunarodnog spora.

Što se tiče Srbije, u 2019. godini domaće vlasti sigurno će razgovarati sa srbijanskim vlastima o neriješenim graničnim pitanjima između BiH i Srbije, a koja bi potencijalno mogla biti kamen spoticanja za obje zemlje na putu ka EU.

Sporazum države BiH i Islamske zajednice

Još 2016. godine Vijeće ministara BiH dostavilo je Predsjedništvu BiH na usvajanje Prijedlog sporazuma Islamske zajednice i BiH. Ovaj sporazum, koji je bez ikakvog razloga bio čest predmet politizacije, do danas nije usvojen s obzirom na to da bivši članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Mladen Ivanić nisu željeli dati saglasnost da se sporazum stavi na dnevni red sjednice kolektivnog šefa države.

Za očekivati je da će u toku 2019. godine Predsjedništvo BiH napokon usvojiti ovaj dokument, jer Šefik Džaferović i Željko Komšić mogu i bez saglasnosti Milorada Dodika usvojiti Prijedlog sporazuma Islamske zajednice i BiH.

Ovaj sporazum usaglašen je s Ustavom BiH, Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju vjerskih zajednica te s evropskim i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.

Izbor novih funkcionera važnih državnih institucija

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH u 2019. godini izabrat će novog glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Kompletna konkursna procedura već je završena, a najveće šanse za izbor ima aktuelna vršiteljica dužnosti glavne državne tužiteljice Gordana Tadić.

U toku 2019. godine isteći će mandati direktora i zamjenika direktora u 13 državnih institucija i to u Agenciji za statistiku BiH, Agenciji za unapređenje stranih investicija, Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, Uredu koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Centru za uklanjanje mina u BiH, Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i terzora BiH, Odboru državne službe za žalbe Vijeća ministara BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH, Agenciji za nadzor nad tržištem BiH, Institutu za standardizaciju BiH i Agenciji za sigurnost hrane BiH.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) definitivno će insitirati na tome da njihov kadar dođe na čelo Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Mandat direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, njegovog zamjenika Trifka Buhe i glavnog inspektora OSA-e Damira Bevande ističe 19. novembra 2019. godine, dok mandat direktora SIPA-e Perice Stanića ističe 5. novembra 2019. godine.

Predsjednik SNSD-a već je najavio da će raditi na smjeni svih direktora u institucijama BiH, koje je postavio blok stranaka okupljen oko Srpske demokratske stranke (SDS) u mandatu od 2014. do 2018. godine.

(Klix)