Od tri poddionice planirane za izgradnju s ciljem rasterećenja saobraćaja u najmnogoljudnijem kantonu Federacije BiH – Tuzlanskom, trenutno se gradi jedna, srednja, u dužini od šest kilometara. Za preostale dvije poddionice JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, Kanton i općine također najavljuju rješenja, ali bez garancija kada će ona biti realizirana.
Tuzlanska regija industrijski je najrazvijenija i najmnogoljudnija. Ipak, modernu putnu povezanost s ostatkom države nema.
„Plaćamo putarine, izvršavamo svoje obaveze, sve što nam je nametnula Bosna i Hercegovina i Evropska unija mi izmirujemo prema zakonu. Najčišća grana privrede je transport, a trenutno je najugroženiji u Bosni i Hercegovini“, ističe Zijad Šarić, predsjednik Upravnog odbora Konzorcija Logistika BiH.
Loša infrastruktura koči privredu
Ovu činjenicu potvrđuju i u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzlanskog kantona, gdje ističu šta bi za Tuzlanski kanton značila moderna saobraćajna povezanost.
„To bi se znatno olakšalo, smanjili bi se troškovi poslovanja jer je to zaista jedan od gorućih problema. S druge strane, ta nerazvijena saobraćajna infrastruktura odbija i neke nove investitore, posebno one koji su navikli na savremene saobraćajne mreže širom Evropske unije“, rekla je Edina Kurtić, rukovoditeljica Sektora privrede u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzlanskog kantona.
A šta se dešava na terenu sa započetim projektom za koji se svi, barem deklarativno, zalažu, kada je u pitanju izgradnja tri dionice koje bi trebale činiti cjelinu?
Obilaznica oko Živinica, odnosno trasa Šićki Brod – Đurđevik, trebala bi biti veoma važan dio buduće brze ceste između Tuzle i Sarajeva. Dok su rokovi za gradnju brze ceste za sada potpuna nepoznanica, prva od tri faze obilaznice trebala bi biti završena do proljeća 2028. godine.
Eksproprijacija usporava radove
Javno preduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine poziva se na eksproprijaciju zemljišta i prepreke u vezi s državnom imovinom.
„Rok za završetak radova, u odnosu na planirani rok, zavisit će od objektivnih faktora na koje JP Ceste FBiH ne može utjecati, a to su prvenstveno vlasnički i pravni odnosi, odsustvo jedinstvenog zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine te lokacija postojećih komunalnih instalacija“, navode iz JP Cesta FBiH.
U Gradu Živinice kažu da su za takozvanu srednju dionicu uradili sve što je u njihovoj nadležnosti.
„Uradili smo sve što smo mogli, završili smo više od 400 eksproprijacija od fizičkih lica kada je u pitanju rješavanje imovinskopravnih odnosa. Apsurd je da je najveći problem u imovinskopravnim rješavanjima kada se naiđe na parcelu koja je u državnom vlasništvu“, naglasio je Began Muhić (SDA), gradonačelnik Živinica.
Tri dionice u različitim fazama
Preostale dvije poddionice ceste u različitim su fazama. Za onu od Živinica prema Đurđeviku za sada je spreman samo preliminarni nacrt.
Za drugu, koja je planirana kroz područje Grada Tuzle, informaciju smo pokušali dobiti od nadležnih iz gradske uprave, no nismo uspjeli. Ipak, iz JP Cesta FBiH pojasnili:
„Za parcelu 1, pododjeljak Šićki Brod – Morančani, dobijeno je urbanističko odobrenje i podnesen je prijedlog za eksproprijaciju. Podjela parcela je u toku, a Grad Tuzla je u pripremi za početak postupka eksproprijacije. Ovaj pododjeljak provodit će se fazno, u skladu s dinamikom eksproprijacije i osiguravanjem potrebnih finansijskih sredstava.“
Za dionicu izdvojeno 58,5 miliona KM
Kako bi se radovi uopće mogli odvijati, bila je neophodna i izmjena i dopuna odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ceste Šićki Brod – Đurđevik na nivou Tuzlanskog kantona.
„Ova mrtva tačka s koje se krenulo, mislim da će se jako brzo sada nastaviti. Što je do Tuzlanskog kantona i ove vlade i do ove skupštine, mi smo zadovoljili, mi smo uradili. Apelujem na više nivoe vlasti da se nađe nova volja i nova energija da se to riješi. Tuzlanski kanton ne smije više biti zatvoren“, poručio je Almir Žilić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona.
Postojećom cestom M18, Tuzla – Sarajevo, dnevno u prosjeku prođe oko 16.000 automobila. Savremena saobraćajnica bitno bi ubrzala promet ljudi i roba, posebno onih u tranzitu.
Mirela Čanović (FTV)
