BiH nemoćna da redukuje zagađenje zraka?

Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjih problema nije ispunila svoje obaveze u vezi s reformom sektora energetike, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju Energetske zajednice o implementaciji ove oblasti, navedeno je u Sekretarijatu Energetske zajednice.

Kako stoji u izvještaju, BiH nije implementirala ni Drugi energetski paket EU, koji je prestao da važi, a već je na snazi Treći paket. Neke od oblasti u kojima nije ostvaren napredak su, kako ističu, i dalje neodvajanje distributera od proizvođača električne energije, kao i nedostatak ovlaštenja na nivou državnog regulatornog tijela. Osim toga, ne postoji zakonska osnova za uspostavljanje regionalnog tržišta električne energije, a i gasni sektor funkcioniše mimo evropskog okvira.

“Jedino je RS usvojila Zakon o gasnom sektoru koji je uglavnom usklađen s pravnom stečevinom Energetske zajednice, ali sve dok nema državnih institucija u ovoj oblasti, ovaj entitet je izolovan od države”, naglašeno je.

Iako je, kako naglašavaju, BiH započela zelenu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije i ekološki prihvatljivoj proizvodnji energije, u izvještaju ocjenjuju da BiH vrlo vjerovatno neće biti u stanju da ispuni postavljene ciljeve o redukciji zagađenja od 40 odsto.

Kao glavni razlog navode da BiH i dalje planira izgradnju elektrana na ugalj i podsjećaju da se u Tuzli gradi jedan takav objekat koji je pod znakom pitanja zbog procesa koji je Energetska zajednica pokrenula protiv FBiH.

“BiH je usvojila Državni plan za smanjenje štetnih emisija, umjesto da je uvela ograničenja za emisije na pojedinačnoj osnovi. Međutim, ni plan nije implementiran za emisije sumpornog dioksida”, naglašeno je, uz napomenu da je prošle godine BiH kroz subvencije elektranama na ugalj uplatila 22,7 miliona evra.

Gledano procentualno, najmanje je urađeno iz oblasti izgradnje infrastrukture, odnosno realizovano je samo osam odsto mjera, a nijedan infrastrukturni projekat iz ove oblasti još nije započet.

Takođe, nijedan projekat iz oblasti gasne infrastrukture još nije započet, a realizovano je samo 19 odsto planiranih mjera. Samo procenat više mjera realizovan je u oblasti naftnih projekata. Najviše implementiranih mjera, njih 89 odsto, realizovano je u oblasti statistike, uz napomenu da je ova reforma skoro u potpunosti završena. Između 40 i 50 odsto realizacije ostvareno je u oblastima obnovljive energije i energetske efikasnosti i suzbijanja klimatskih promjena.

BiH se nije sjajno provela ni kad su u pitanju sudski procesi. U izvještaju se, naime, govori o osam procesa protiv BiH, uglavnom zbog kršenja propisa Energetske zajednice iz oblasti električne energije, gasa, državne pomoći, Trećeg energetskog paketa, infrastrukture, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

U Sekretarijatu Energetske zajednice su za “Nezavisne” rekli da je izvještaj pokazao da je BiH na dnu, koja, uz Gruziju, ima najviše otvorenih slučajeva zbog kršenja obaveza.

“Gruzija je najnovija članica Energetske zajednice, koja se najviše pomjerila prema naprijed u toku ovog perioda”, kažu oni.

Sve zemlje su, kako su nam naglasili, napravile iskorak u oblasti obnovljivih izvora energije, i to uprkos izazovima izazvanih korona krizom. Najveći je, kako kažu, napredak ostvarila Crna Gora, a Ukrajina je uspjela preteći Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Janez Kopač, generalni sekretar Energetske zajednice, u pisanom odgovoru nam je istakao da je veliki fokus na klimatskim promjenama, ali da Zajednica još nema čvrst pravni okvir za ove projekte.

“Pohvalili bismo Crnu Goru zbog toga što su prvi predstavili program trgovine emisijama. Sjeverna Makedonija vodi u pripremi integrisanog plana za energetiku i klimu, a slijede Albanija, BiH i Gruzija”, kaže on.

(RTV Slon)