U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine sinoć je promovirana knjiga „Zlatko Ugljen – arhitektura / kritike / osvrti / intervjui“ u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i izdavačke kuće Dobra knjiga. Knjiga donosi cjelovit pregled arhitektonskog stvaralaštva akademika Zlatka Ugljena, jednog od najznačajnijih autora savremene arhitekture u Bosni i Hercegovini i regionu, kroz izbor realiziranih projekata, stručnih kritika, osvrta i intervjua, te kao takva predstavlja značajan doprinos sagledavanju savremene arhitektonske misli i prakse.
O knjizi i arhitektonskom opusu Zlatka Ugljena govorili su akademik HAZU-a Nikola Bašić, književnik i dopisni član ANUBiH Mile Stojić, fra Marko Karamatić, prof. dr Erdin Salihović, dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prof. dr Nina Ugljen, kćerka akademika Zlatka Ugljena.
„Knjiga „Zlatko Ugljen – arhitektura / kritike / osvrti / intervjui“ svojevrstan je kompendij umjetničkog i graditeljskog djela ovog našeg arhitekta, kojeg stručna valorizacija naziva najboljim jugoslavenskim arhitektom u decenijama prije raspada SFRJ. Zlatko Ugljen je pjesnik arhitekture, autor čija su djela obilježila veliku epohu gradnje, ali su mnoga od njih doživjela da u vremenu zla budu srušena i uništena. Ova knjiga nas podsjeća i na činjenicu kako veliki, istinski veliki stvaraoci žive među nama, tihi, izvan buke i kakofonije svijeta koji sve više pokazuje svoje ružno i nakaradno lice.“, istakao je na početku promocije književnik i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Mile Stojić.
Pored činjenice da je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ZlatkoUgljen je i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Slovenske Akademije za znanost i umetnost.
To dovoljno govori o ugledu koji uživa u naučnim i umjetničkim krugovima u zemlji, regionu i u svijetu. Izbor tekstova u ovoj knjizi to jasno potvrđuje, a njegovog pedagoškog rada tokom promocije prisjetio se i njegov nekadašnji student, a danas istaknuti arhitekt i akademik HAZU-a Nikola Bašić. Akademik Nikola Bašić istakao je da je Zlatka Ugljena upoznao još dok je bio asistent i da je njegova pedagoška metoda bila „šutnja koja govori“ – umjesto predavanja, crtao je. Ugljena opisuje kao arhitektonskog pjesnika koji je stvarao posebnu poetiku i učio da arhitektura u svojoj suštini jeste kultura, a ne samo građenje.
„Sakralna arhitektura Zlatka Ugljena utemeljena je na poštovanju tradicije i ambijenta, bez narušavanja prostora, bilo prirodnog ili urbanog. Njegovi objekti diskretno se uklapaju u okruženje, povezuju interijer s prirodom i odlikuju se bjelinom i svjetlošću, posebno zenitalnim svjetlom. Malo je arhitekata koji na takav način vrednuju svjetlo kao ključni element arhitekture, istakao je između ostalog fra Marko Karamatić.
Iako sadržajna po broju odabranih tekstova, njih preko 50, ova knjiga ne obuhvata sve ono što je napisano i objavljeno o stvaralaštvu Zlatka Ugljena. Knjiga sadrži opsežan izbor tekstova o velikom svjetskom arhitekti, redovnom članu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, te reprodukciju njegovih najznačajnijih djela, a namijenjena je prije svega studentima arhitekture i dizajna, magistrantima i doktorantima ali i drugima.
Dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr Erdin Salihović, istakao je da Ugljenova umjetnost govori snažnije od riječi i da „njegova arhitektura nadilazi geografiju, naciju i religiju. Njegovi prostori su mjesto susreta čovjeka i kosmosa, gdje se božanski dodir osjeća kroz svjetlo, prirodu i simbol. Kada Ugljen oblikuje polumjesec, križ, menoru ili zvijezdu, vjeruju mu i vjernici i ateisti – jer ga vodi unutrašnji umjetnički glas koji spaja ljude“, istakao je prof. dr. Salihović.
Na kraju promocije prisutnima, autorima knjige i organizatorima obratila se kćerka akademika Ugljena, prof. dr Nina Ugljen, istaknuvši da se o autoru i arhitekti može mnogo saznati iz njegovog rukopisa i djela, te da su njegov senzibilitet i karakter najbolje očitani kroz njihove lične priče.
Knjiga ima dokumentarni i memorijski karakter jer bilježi osvrte, kritike kao i polemike nastale u različitim periodima našeg društvenog i kulturnog razvoja. Za stvaralaštvo akademika Zlatka Ugljena rečeno je da predstavlja bogato graditeljsko naslijeđe BiH koje se pred nama pojavljuje u svome savremenom liku. Knjigu su priredili i uredili Asim Đelilović i Hatidža Isanović Çapkin, a izdavač je „Dobra knjiga“.
