Vuković: Bh. izvoz od kraja 2020. se oporavlja, ali i dalje otežan transport

Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa, ostvarila za 12 posto manji obim vanjskotrgovinske razmjene, odnosno za 3,6 milijardi KM manje nego u 2019. godini. U toj strukturi, izvoz roba je iznosio 10. 825.649.000 KM, a uvoz 17.214.729.000 KM.

Ovi i drugi podaci o prošlogodišnjoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom prezentirani su danas na pres-konferenciji u Vanskotrgovinskoj komori BiH, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima zemlje.

Kao rezultat smanjenog izvoza i uvoza, smanjen je i vanjskotrgovinski deficit za 20 posto, rečeno je.

Ukupan pad izvoza je uslovio manji izvoz roba u sve zemlje glavne partnere, ali i u ostale s kojima Bosna i Hercegovina obavlja vanjsku trgovinu, osim Turske i Švicarske.

Uvezeno je manje roba od svih vanjskotrgovinskih partnera – Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije, dok je suficit veći od pola zabilježen s Austrijom, Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

Na tržište Evropske unije, kao najznačajnijeg partnera, izvezeno je za 14,3 posto manje roba nego u 2019., dok je uvoz bio manji za 9,11 posto.

Nakon Evropske unije, vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa CEFTA-om, kao drugim najznačajnijim partnerom, učestvuje sa 16,8 posto izvoza i 16,4 posto uvoza.

I tu je izvoz bio manji za 11,80 posto nego 2019. godine, a uvoz za 9,2 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je 65,05 posto, gdje Bosna i Hercegovina bilježi suficit sa svim zemljama izuzev Srbije s kojom je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7 posto.

Na učešće EFTA-e i ostalih zemalja otpada 16,6 posto izvoza Bosne i Hercegovine. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska s kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena s Bosnom i Hercegovinom.

U takozvanim ostalim tržištima ili ‘trećim zemljama’, najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu razmjene je Turska, a potom Kina.

Obim razmjene s Turskom u 2020. godini je iznosio oko 1,09 milijardi KM. Izvoz u tu zemlju je bio veći od 316 miliona KM i veći je nego u 2019. za 6,73 posto. Uvoz je smanjen za 6 posto i bio je oko 782 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena i iznosi tek 40,4 posto.

Prema pokazateljima koje je na ovoj pres-konferenciji također prezentirala Vanjskotrgovinska komora BiH, na tursko tržište je u prošloj godini najviše izvezeno ulja od sjemena suncokreta, šafranike i sl., otpadaka i lomljavina od željeza ili čelika, sjedala, goveđeg mesa svježeg ili rashlađenog te kraft-papira i kartona.

Od ostalih tržišta poslije Turske, najveći obim razmjene Bosna i Hercegovina ostvaruje s Kinom, gdje je pokrivenost uvoza izvozom tek šest posto.

Smanjenje izvoza i uvoza je ostvareno u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, dok je izvoz u Rusiju povećan, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Predsjednik te komore Vjekoslav Vuković je na pres-konferenciji kazao da bosanskohercegovački izvoz pada do devet posto s početkom pandemije koronavirusa u svijetu, ali se od kraja godine lagano oporavlja.

Metalska i elektroindustrija su u tom kontekstu doživjele određeni pad, ali ipak ‘ostale na nogama’, dok je u oblasti autoindustrije također zabilježen pad, s manjim uvozom automobila zbog smanjene kupovne moći građana.

Agro i prehrambena industrija bilježe porast u robnoj razmjeni, a na to je najviše uticalo spasavanje ugovora s Turskom.

Određeni rast bilježi i drvna industrija jer su opstali ugovori za tržišta koja su i dalje mogla primiti tražene robe poput namještaja.

O transportu u 2020. godini je Vuković govorio kao oblasti s posebnim obilježjima zbog značajnog mada ne i potpunog zastoja u tim uvjetima kada su mjere država bile nekoordinirane jer ih je svaka donosila na svoj način, a sve iziskivalo prilagođavanje pri dovozu i odvozu roba.

Problem otežanog transporta je i dalje aktuelan, zaključio je Vuković.

Ekonomija Bosna i Hercegovine zabilježila je u 2020. godini pad GDP-a od 6,5 posto, dok je tržište rada i ranije, 2018. i 2019. godine, imalo pad, a s početkom pandemije naročito.

Ipak je s protokom vremena zabilježen rast, što nije rezultat novostvorene vrijednosti već vraćanja ljudi na posao kad su popustile rigorozne mjere.

Vuković je povodom mjera kriznih štabova u Bosni i Hercegovini kazao da je Vanjskotrgovinska komora od početka apelovala da ih ne treba donositi generalno već prilagođavati proizvodnim granama zasebno, budući da svaka ima specifičnosti i da je pod određenim uvjetima, proizvodnja mogla biti bolja u određenom obimu.

Apel da mjere budu prilagođene granama stoji i dalje, zaključio je Vuković.

Svjetska ekonomija se lagano oporavlja nakon početnog šoka u pandemiji, a tome će zasigurno doprinijeti i pojava vakcine protiv koronavirusa.

Suzbijanje virusa je ključno pitanje i u predloženim mjerama Vanjskotrgovinske komore BiH za izlazak iz krize, a jedna od narednih predloženih je smanjenje nameta na transport roba.