Žene u bh. društvu susreću se s mnogim poteškoćama

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić je izjavio da se žene u bh. društvu susreću s mnogim poteškoćama, od učešća u političkom i javnom životu, pa sve do usklađivanja privatnog i profesionalnog života.

– Uz to ih prati i nasilje u porodici. Na žalost, prisutan je i Covid -19, gdje je po nezvaničnim statistikama povećan broj nasilja nad ženama – kazao je ministar Lučić, koji se obratio na tematskoj sjednici „Ljudska prava žena u BiH“, koju je danas u Sarajevu organizirala Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.

Istaknuo je da je bitno da se razgovara o ovim temama, između ostalog i o provođenju Zakonu o ravnopravnosti spolova.

Po njegovim riječima, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je podrška Zajedničkoj komisiji za ljudska prava, s ciljem borbe za ravnopravnije društvo u BiH.

Predstavnica Ženske mreže BiH Selma Hadžihalilović je kazala da je njihov cilj da doprinesu unapređenju položaja žena u BiH.

Također smatra da je potrebno da se što prije formira radna grupa za izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti spolova, kako bi se cijeli niz ženskih nevidljivih i marginaliziranih kategorija moglo uključiti u sistem prevencije, zaštite i oporavka, ne samo od posljedica pandemije, nego da se one integriraju u nove gender akcione planove koji će biti sačinjeni u lokalnim zajednicama, u kantonima i entitetima.

Osvrnula se na posljednje lokalne izbore u BiH, kazavši da su žene jako loše prošle, te da se može reći da je participacija žena u političkom kontekstu daleko ispod zakonskog minimuma.

Podsjetila je i na nedavnu inicijativu „Nisam tražila“, istaknuvši kako mora doći do eliminacije svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

– Nadam se da će ovaj javni istup naših građanki pokrenuti lavinu odgovornosti i donositelja odluka, da shvate da nasilje nije nešto što se dešava u četiri zida i da nasilje nije privatna stvar. To je društveni problem i nadamo se da ćemo i s Agencijom za ravnopravnost spolova uspjeti motivisati one koji donose odluke da se pomaknemo sa ‘mrtve tačke’ i da se u BiH usvoji nulta stopa tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama – navela je Hadžihalilović.

Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Adil Osmanović je kazao da je cilj današnje konferencije da se napravi analiza stanja nakon što je donesen Zakon o ravnopravnosti spolova, koliko je to imalo pozitivnih efekata, prije svega na ostvarivanje većih prava žena, kako u samoj porodici, tako i one koje su zaposlene u javnom i privatnom sektoru.

Dodao je kako cijeni da BiH prati korak s drugim demokratskim državama kada su u pitanju prava žena i u tom pravcu sve institucije u BiH – od općina, kantona, entiteta do državnog nivoa moraju učiniti dodatne napore da se to stanje stalno unapređuje.

– Diskriminacija, kad su u pitanju žene u BiH, nažalost i danas postoji. Vrlo često imate diskriminaciju na radnom mjestu. Pored toga što žene obavljaju iste poslove kao i muškarci, često se dešava da budu manje plaćene nego muškarci. Imamo vrlo često raspodjelu nekih poslova na ženske i muške, što nije u redu. Smatram da institucije BiH treba da urade sve da omogućimo ista prava i muškarcima i ženama, da samo na osnovu sposobnosti, truda, rada i zalaganja budu vrednovane i tako ćemo izgrađivati bolje, pravednije društvo – naveo je Osmanović.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Lazar Prodanović je ocijenio da se radi o važnoj temi, zaštiti ljudskih prava i afirmaciji uloge žene u društvu.

– Zajedno s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, Agencijom za ravnopravnost polova, entitetskim gender centrima organizirali smo ovu konferenciju da skrenemo pažnju javnosti u BiH na položaj žene, njenu značajnu ulogu, da razgovaramo o eliminaciji nasilja nad ženama i svim problemima s kojima se suočavaju, afirmaciji žene na radnom mjestu, u društvu, javnom životu – naveo je Prodanović.

Dodao je da se, na žalost, u praksi „ne možemo pohvaliti da su žene ravnopravno zastupljene s muškarcima u institucijama, kako BiH tako i nižih nivoa vlasti“.

Predsjednica Udruženja žena Romkinja u Bijeljini Sabira Hašimović je kazala da je najveći problem žena Romkinja što nisu prihvaćene kao i sve druge žene, istaknuvši da žene Romkinje mogu isto kao i sve druge žene.

Po njenim riječima, najveći problem je njihovo obrazovanje te neprihvatljivost kao Romkinja.

– Svaka žena treba dobiti priliku da pokaže šta može. Ima jako sposobnih Romkinja, samo im treba dati priliku – zaključila je Hašimović.