UTICAJ PANDEMIJE NA PRIVREDU TUZLANSKOG KANTONA:Ekonomska stabilnost ili recesija?

Koronavirus, osim zdravstvene, sa sobom nosi i posljedice po ekonomiju, kako lokalno, tako i na globalnom nivou

Pojava pandemije COVID-19 izazvala je brojne negativne ekonomske posljedice koje prijete padu bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, javnih prihoda, investicija i izvoza. Izazvan je  strah, koji se uglavnom bazirao na savladavanju  virusa i spašavanju ekonomije. Obustavljanjem društvenih, sportskih kulturnih i drugih dešavanja, kao da je za tren stalo sve ono što grad/državu čini živim.  Sada još traje borba za savladavanje ovog brzo širećeg virusa, a posljedice koje će ostaviti će mnogi osjetiti tek kasnije, ne samo na lokalnom nego na globalnom nivou.

Na samom početku pojave koronavirusa, mogli smo vidjeti paniku i i strah kod građana koji su u ogromnim količinama kupovali određene proizvode. Opustošene trgovine, marketi, izazvali su  dodatni strah i kod onih koji su racionalno kupovali. To, prema mišljenju mnogih stručnjaka nije bilo potrebno. Imamo dovoljno domaćih proizvoda, a takvim ponašanjem bismo mogli samo dovesti do nestašice koja bi ugrozila i građane vještački formiranih viših cijena, čak i kod domaćih proizvoda.

–Najbitnije da se ne stvara panika.. panika snadbijevanja, jer ukoliko uđemo u takav scenarij, onda pravimo nestašicu, vještačko dizanje cijena, čak i onih proizvoda koji su naši. To je opet najveći dio prehrambenih proizvoda sa kojim bismo mi trebali da preživimo. Dakle, nema razloga za paniku. Imamo dosta proizvoda koji su naši. Ukoliko taj glas razuma bude snažan, odnosno mi napravimo paniku, ili nam je neko inicira radi svoje koristi, onda bi mogli zaista da udjemo u rast cijena koji bi tada bio lančan. Pravićemo zalihe do iznemoglosti, što će nas finansijski icrpiti. Bitno je imati zdrav razum, kazao je za RTV 7 Kadrija Hodžić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu UNTZ, na početku proglašenja pandemije.

Ono što u ovom momentu predstavlja najveću brigu, osim širenja koronavirusa je i zatvaranje brojnih kompanija i sve istaknutijeg scenarija otpuštanja radnika. Mnogi ostaju bez posla, a time i osnovnih prihoda, neophodnih za preživljavanje. U Tuzlanskom kantonu trenutno je nezaposleno 77.400 osoba. Podaci su to Službe za zapošljavanje TK, koji pokazuju da je od kraja marta do 20. aprila broj nezaposlenih drastično povećan

–Od početka aprila do 21. imamo 2.200 novoprijavljenih, koji su dobili otkaze, ili im je prekinut ugovor o radu na određeno vrijeme. Dakle, taj broj je znatno povećan u odnosu na mart, odnosno na mjesece koje smo imali prije pandemije, istakli su iz Službe za zapošljavanje TK.

Najviše osoba koje su ostale bez posla radile su u oblasti uslužnih djelatnosti, ugostiteljstvu, industriji namještaja i auto industriji.

Osim  proizvodnih kompanija, najviše je pogođen sektor obrta koji bi se mogao naći pred gašenjem ukoliko država i niži nivoi vlasti ne poduzmu odgovarajuće mjere za njihovo spašavanje.

–Osim direktne finansijske pomoći i oslobađanja od plaćanja nekih obaveza svi se slažu da je neophodna liberalizacija mjera kako bi u ovom sektoru počeli sa radom uz propisane mjere zaštite. S obzirom da je po naredbi Federalnog Kriznog štaba u roku od 24h 90% obrta zatvoreno, a samim tim su ostali bez bilo kakve egzistencije, istakao bih da su to većinom porodični biznisi, te je na taj način cijela porodica ostala bez bilo kakvih finansijskih primanja.Posljedice i gubici su nesagledivih razmjera. Iz dana u dan ti gubici su sve veći i veći. Reakcija vlasti treba da bude što brža i konkretnija, kako bi se obrtnicima i njihovim radnicima pomoglo u spašavanju njihovih obrta, kao i radnih mjesta, istakao je predsjednik Obrtničke komore TK Nedžad Nuhanović.

Iz Obrtničke komore Tuzlanskog kantona ističu da ukoliko vlast ne donese adekvatne mjere, moglo bi doći do gašenja pojedinih obrta. Budući da su primorani na totalnu obustavu rada, gubici su jako veliki što ugrožava njihov opstanak.

–Obrtnička komora je i prije ukazivala na velike parafiskalne namete, kao i druge zakonske regulative koje su jako opterećivale obrte i nisu bile usklađene sa potrebama obrta i male privrede. Napomenimo, da sve pomenute obaveze i dalje teku, iako su obrti u potpunoj obustavi rada. Znamo da su obrtnici u našoj državi najodgovorniji u sprovođenju zakona i drugih odredbi, kao i plaćanja obaveza, javnih prihoda i drugih nameta i obaveza.

Mislim da su Vlade već pomalo zakasnile, ali što hitnije donošenje konkretnih mjera, zakonskih uredbi kao i bržih sprovođenja pomoći od raznih nivoa vlasti bi se mogla spasiti zakašnjela reakcija nadležnih institucija, naglašava Nuhanović.

I ovu oblast, kao i broje druge, težina poslovanja i  neizvjesnosti trajanja krize, primorala je na  otpuštanje određenog broj radnika odmah nakon obustave rada, dok je dio obrtnika iščekivajući  već mjesec dana mjere nadležnih u vidu pomoći i konkretnih mjera da se pomogne obrtnicima u prevazilaženju krize  izgubio nade i  bio prinuđen nastaviti sa otpuštanjem radnika  i u aprilu.

–U ovom momentu ne možemo tačno reći koliki je ugašenih obrta.. Odrešeni dio, je prema zakonu, privremeno odjavio rad, ali ne i ugasio. Neosporno je da će doći do gašenja mnogih obrta ukoliko mjere nadležnih ne budu bile istinske, hitne i konkretne kao pomoć obrtnicima. Ono što možemo reći da na osnovu pristiglih rješenja u Obrtničku komoru TK, u periodu januar-mart 2020. godine, ukupno odjavljeno 67 obrta, ističu iz OKTK.

Isti stav dijele i u Privrednoj komori Tuzlanskog kantona. Zabrinuti zbog trenutne situacije  i mogućih posljedica, uputili su zahtjev da mali obrti počnu sa radom.

–Mi smo poslali zahtjev Federalnom kriznom štabu, da mali obrti konačno počnu raditi. Naime, ako jedan frizer ima svoj mali obrt i živi od toga, moramo mu dozvoliti da on radi poštujući sve mjere zbog koronavirusa. Nemoguće je da ne rade trgovine tekstila, a da rade sve druge trgovine ,  kazao je Nedret Kikanović, direktor Kantonalne privredne komore.

Jedan od najvećih problema je što ljudi svakodnevno ostaju bez posla.

-Ogroman je broj ljudi koji su ostali bez posla. Mali privrednici ne mogu ovo izdržati. Kada govorimo o malom obrtu, u odnosu na prošlu godinu, to su drastični padovi i do 40 posto – navodi Kikanović.

Kantonalna privredna komora Tuzla je prije dva mjeseca uputila zahtjev Vladi Tuzlanskog kantona da prati utjecaj pošasti koronavirusa na privredu. Provedba mjera morala bi, smatra, ići brže.

-Prolazi vrijeme i ljudi osjećaju sve veću nesigurnost. Također, moramo shvatiti da je Tuzlanski kanton najveći u Federaciji BiH i da je ovaj kanton privredno – izvozno orijentiran. Stoga je veoma važno da se u ovom trenutku podigne potražnja za domaćim proizvodima. Poticanjem domaće proizvodnje možemo opstati i moramo se okrenuti sebi, posebno u smislu kupovine domaćih proizvoda – ističe Kikanović.

On naglašava da građani moraju biti svjesni da će nakon prolaska epidemije biti potpuno drugačiji način poslovanja i življenja. Odnosno da će svi morati biti usmjereni na domaću, kako proizvodnju tako i potražnju. Prema prvim pokazateljima Kantonalne privredne komore Tuzla, 71 posto firmi iz TK se izjasnilo da osjeća posljedice epidemije koronavirusa na svoje poslovanje. Uglavnom se radi o firmama iz prerađivačke industrije, ali i prijevoza te građevinarstva.

-To je i očekivano s obzirom da su naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija – kaže Kikanović.

Prema podacima Kantonalne privrede komore Tuzla, već 58 % poslodavaca kompanija  iz TK izjavilo je da ima finansijsku štetu i to: 42 %  ima štetu do 50.000 KM, a 16 %  bilježi štetu veću od 50.000 KM. Procjena Komore je da će u narednom mjesecu 17 % firmi očekivati veliku materijalnu štetu.

Najpogođeniji sektor turizma

Pandemija izazvana virusom COVID-19, pogodila je kompletnu svjetsku ekonomiju, ali među najpogođenijim sektorima je sektor turizma, dok je transport obustavljen kada su u pitanju turistički aranžmani. Glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikašvili izjavio je da preporuke daju državama listu mogućih mjera za pomoć sektoru u zadržavanju zaposlenosti i za podršku kompanijama koje se u ovom trenutku nalaze u rizičnoj poziciji. Ublažavanje udarca na zaposlenost i likvidnost, zaštita najranjivijih i priprema za oporavak moraju nam biti ključni prioriteti.

Sektor turizma na području Tuzlanskog kantona je također među najviše pogođenim.

–Najveća refleksija negativnih efekata, izazvana virusom COVID 19, se odrazila na turističke agencije koje su već u samom startu  pandemije imale otkazivanje aranžmana. Uvođenjem mjera i prporuka Kriznog štaba F BiH, kao i kantonalnih štabova, obustavljen je rad turističkog sektora. Obustava rada ugostiteljsko – hotelijerskih djelatnosti, će svakako izazvati i rigorozan pad turističkog  prometa, a ujedno dovesti u jako težak položaj kompletan turističko-ugostiteljski sektor, kao i u djelatnostima koje su neposrednoj vezi sa turizmom.  Negativni efekti su se odrazili  i na broj  uposlenih u ovom sektoru, uslijed čega je došlo do značajnog  broja raskida ugovora o radu, što dodatno komplicira stanje u ovaj oblasti, ističe Merima Aljić iz kantonalne turističke zajednice i dodaje da:

-Na području TK, kada je riječ o turističko ugostiteljskom sektoru najviše su pogođeni mali obrti od 1-5 uposlenih, a brojčano stanje ovih djelatnosti je 1717, dok privredna drustava broje 170 pravnih subjekata. Obzirom na predhodno, institucije svih nivoa vlasti ,molarale bi hitno donijeti mjere finansijske i drugih oblika pomoći za prevazilaženje nastale krize i opstojnost turizma na području TK, koji je posljednjih decenija biljezio ekspanziju i rast turističkog prometa.

Prema riječima resornog ministra Edina Buševca, na samom početku proglašenja pandemije u svijetu, doneseno je niz mjera i na području Kantona, koje su se kasnije pokazale kao ispravna odluka, jer je ona vrlo brzo zahvatila i susjedne zemlje: Hrvatsku, Srbiju, pa i našu.. što su najviše osjetile turističke agencije, koje po ustaljenom načinu rada, već ranije uzimaju vaučere.

–Ono što smo u razgovoru sa nekim turističkim djelatnicima mogli čuti je da na sreću mnogi imaju suretljive klijente, koji ne treaže povrat novca, još uvijek. Osnovno pitanje je do kad će ovo trajati, mjesec, dva pa da se ta putovanja mogu realizovati. Prema strategijama koje se rade i primjenjuju u svijetu, da se ti vaučeri produže do narednog ljeta, predposstavljam da će to i kod nas primjeniti ukoliko klijenti pristanu na to, ističe ministar Buševac.

Ministar Buševac napominje da osim turističkih agencija, velike gubitke imaju i ugostitelji, hotelijeri, ali i prevoznici. Ukoliko ovo potraje i u ovim oblastima bi se mogle osjetiti teške posljedice.

–Masovna okupljanja se dešavaju upravo u tim objektima, a ona će sigurno još neko vrijeme biti zabranjena. Moraćemo naći rješenja i za ove oblasti, naglašava ministar Buševac.

On ističe da se nada da će uskoro prevoznici moći obavljati svoju djelatnost, pod određenim uslovima, bez prevelike gužve, što bi značilo da se polako život vraća u normalno stanje.

Osvrnuo se i na paniku izazvanu prilikom proglašenja pandemije i kazao da smo nakon nekog vremena vidjeli da je ona bila nepotrebna i da za sada imamo dovoljno proizvoda za normalno odvijanje života. Tu je posebno naglasio važnost kupovine domaćih proizvoda i održavanje domaće proizvodnje.

 

-I prije smo davali akcenat na domaću proizvodnju, ali nažalost nismo se ponašali u skladu sa tim. Pokazala se sada opravdanost naše akcije. Domaća proizvodnja i proizvodi trebaju da budu prioritet, i Vlade, nadležnih organa i građana. Vidjeli smo da su naši ljudi za vrlo kratko vrijeme uspjeli da naprave i one stvari koje do sada nismo proizvodili. To govori o značaju naše privrede i njenom pospješivanju, istakao je ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi TK Edin Buševac.

Na kraju je dodao da smo sada uvidjeli pravi značaj ove oblasti i njenog uticaja na cjelokupnu privredu, kantona i države. Ono je pokretač proizvodnje, preduslov ekonomskog i društvenog prosperiteta zemlje.

Zato, podržimo domaću proizvodnju i nakon pandemije. Obezbijedimo nesmetano poslovanje porodičnih biznisa, malih obrta, domaćih kompanija.

Mubina Biščić-Delmanović