U Tuzli obilježen Svjetski dan romskog jezika

Ključni problemi roma kao najbrojnije nacionalne manjine svakako su velika nezaposlenost i nizak stepen obrazovanosti, a ono na šta posebno ukazuju jeste uvođenje romskog jezika u školski obrazovni sistem čija je inicijativa već pokrenuta ranijih godina.

“Još uvijek nije uvedeno u škole, mada imamo zeleno svjetlo što se tiče Ministarstva i akcioni plan koji je revidiran zadnji, nažalost nije usvojeno i čekamo Vijeće ministara da ga usvoji. On također govori uvođenje romskog jezika u škole kao dio fakultativne nastave”, rekla je Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla.

Kroz odgovarajuće programe na državnom nivou, kao i na nižim nivoima vlasti potrebno je raditi na edukaciji nastavnog kadra, a sve s ciljem da se u Bosni i Hercegovini u nastavni program uvede izučavanje romskog jezika sa elementima nacionalne kulture.

“Ministarstvo obrazovanja je formiralo radnu grupu koja je radila i dalje radi a sada su njene aktivnosti u zavrsnoj fazi tako da vrlo brzo ocekujemo izradu nastavnog plana i programa romskog jezika historije i kulture roma na podrucju Tuzlanskog kantona”, istakao je pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku Tuzlanskog kantona, Fikret Vrtagić.

Komitet eksperata Evropske povelje za regionalne ili manjinske jezike 5.novembra 2015.godine kao i Opšta Skupština UNESCO – a prihvatili su taj datum za obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika, a Tuzlanski kanton tradicionalno osam godina obilježava ovaj dan kako bi ga sačuvali od zaborava.

“Kada bi se uvrstio predmet romskog jezika kulture i tradicije ne samo za romsku djecu bilo bi velikih pomaka jer cesto dolazim do pitanja da moram svojim najblizim i romima i neromima objasnjavati o nasoj lijepoj kulturi i tradiciji”, govori Denis Mujić, predstavnik Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla. 

Romski jezik u romskim zajednicama zastupljen je među starijim osobama, a iz godine u godinu sve je manje u upotrebi. Jedan od razloga zašto romi ne koriste svoj jezik jeste i strah da ne budu diskriminirani zbog govora maternjim jezikom.

“Ja znam da mi Romi ne možemo govoriti u školama, na fakultetima i drugim radnim mjestima romski jezik, jer većina ljudi ne razumije, ali imamo priliku unutar svoje porodice učiti svoje najbliže, svoje unuke, svoju djecu o toj lijepoj kulturi i tradiciji”, zaključuje Mujić. 

Riječ “ROM” znači čovjek, a romski jezik na području Bosne i Hercegovine zastupljen je više od 100 godina. Nediskriminacija i više znanja o romskoj kulturi i tradiciji želja je svih Roma, a iz Udruženja poručuju da je neznanje najveća opasnost.