U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i oboljeli i članovi porodice

U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i oboljeli i članovi porodice

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se 14. novembra u više od 170 država svijeta još od 1991. godine, kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti.

Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kad tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je “ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.

Kako je napisala mr.sc.dr Adnana Dizdarević – Maksumić u informaciji Zavoda za javno zdravstvo FBiH, iako je započeo proces prikupljanja podataka oboljelih od dijabetesa u Federaciji BiH, putem prijava, registar još nije zaživio. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) u 2020. godini registrirano je 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini (64.594).

Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još ne zna da ima šećernu bolest.

Simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje sporo zarastaju.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine izradio je u saradnji s kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u 2017./2018. godini, među ostalim smjernicama koje se koriste u PZZ-u, i smjernice za prevenciju i tretman dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u timovima porodične medicine.

– Zavod je obavio edukaciju zdravstvenih profesionalaca, oko 1.200 doktora i medicinskih sestara u timovima porodične medicine, u skladu s preporukama datim u tim smjernicama. Planira se i zanavljanje spomenutih smjernica, a u skladu s najnovijim preporukama dobre prakse – ističe se.

Kako savjetuju stručnjaci, oboljeli od dijabetesa treba da izbjegavaju prženu i masnu hranu i slatkiše, da jedu više svježeg voća, vježbaju ili šetaju 30 minuta svaki dan, održavaju tjelesnu težinu u granicama normale, jave se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan prate i pregledaju stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodaju bosi, te ne konzumiraju duhan i alkohol.

Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob (preko 60 godina), muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi tlak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

– U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on zapamtiti i primijeniti savjete i upute. Važno je oboljele educirati o šećernoj bolesti –  naglasila je dr. Dizdarević – Maksumić.