U BiH se sve više smanjuje broj učenika
U posljednjih 15 godina broj osnovaca u našoj zemlji je smanjen za 22 posto, a srednjoškolaca za 25 posto, pokazale su analize.
To u konačnici znači manje 123.344 osnovaca i srednjoškolaca.
– Mi smo školske 2012./2013. godine u srednjem obrazovanju imali 24.400 učenika a ove školske godine 15.550 učenika. To je otprilike 8.850 učenika manje za šest školskih godina – kazala je Mersija Jahić, pomoćnik u Ministarstvu za obrazovanje i nauku Tuzlanskog kantona.
Analiza je pokazala da najveći broj učenika bira stručno usmjerenje koje dobivaju u srednjim stručnim, tehničkim i umjetničkim školama i to 70 do 74 posto, dok gimnazije pohađa između 24 i 26 procenata. Ipak je prema analizi uočljiv trend smanjenja broja učenika u zadnjem desetljeću u tehničkim školama za 11 procenata, u srednjim stručnim školama za čak 41 posto, u gimnazijama za 22 posto, u umjetničkim školama za 15 posto i u srednjim školama za djecu s poteškoćama u razvoju za 13 posto.
– U posljednjih nekoliko godina u mašinsku školu upisuje se otprilike oko 100 učenika. Međutim, mi smo u 2017./2018. godini upisali 35 učenika više u odnosu na prethodnu godinu, što je dobar rezultat s obzirom na to kakvo je stanje u drugim školama. Ima nekoliko razloga, a to je potreba tržišta rada za određenim zanimanjima. Prije svega tu mislim na zanimanje zavarivač, mašinski tehničar – operator za CNC mašine. Drugi razlog je povezanost škole sa privrednim subjektima – dodao je Emir Teskeredžić, direktor Srednje mašinske škole Tuzla.
Bego Hadžić, direktor Srednje mješovite škole Kalesija, smatra da je trend opadanja broja učenika iz godine u godinu sve izraženiji.
– To je vjerovatno posljedica dešavanja koji su prisutni u državi. Pokušali smo uvođenjem novih zanimanja animirati učenike i djelomično smo uspjeli jer smo u školsko 2016./17. upisali 11 odjeljenja – objasnio je Hadžić.
Što se tiče zvaničnih institucija, tu se vrlo malo može uraditi, navode u nadležnom kantonalnom ministarstvu.
Činjenica je da je jedino kvalitetno obrazovanje koje će rezultirati traženim kompetencijama predstavlja ključ za ostanak ljudi u BiH, ali i za njen neophodni ekonomski razvoj i podizanje životnog standarda svih njenih stanovnika, zaključuje se u analizi.