Sva energija EU usmjerena na zapadni Balkan

Zemlje zapadnog Balkana, a posebno BiH, činjenicu da su dobile perspektivu za članstvo u EU uzimaju zdravo za gotovo, dok neke druge zemlje, poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, godinama bezuspješno ulažu napore da makar dobiju verbalnu podršku da bi jednog dana mogle postati članice.

U EU kažu da je Istočno partnerstvo zajednička inicijativa EU i zemalja članica, kao i šest zemalja koje čine Istočno partnerstvo, a koje, pored Gruzije, Moldavije i Ukrajine, čine još i Azerbejdžan, Bjelorusija i Jermenija.

U okviru partnerstva, kako je navedeno, postoji zajednički napor da se radi na 20 ključnih prioriteta, koji su izrađeni na samitu s Istočnim partnerstvom iz 2017. godine, a koji su podijeljeni u četiri grupe – jača ekonomija, jača vladavina prava, jača povezanost i jače društvo.

Nigdje se decidno ne spominje da ove zemlje imaju perspektivu da postanu članice.

Prije nekoliko dana na njemačkoj javnoj televiziji debatu o spoljnoj politici vodila su tri vodeća kandidata za njemačkog kancelara na izborima u toj zemlji u septembru. Volodomir Zelenski, ukrajinski predsjednik, postavio im je pitanje kada će Ukrajina dobiti perspektivu za članstvo u EU, a hladni tuš koji je dobio od sva tri kandidata sastojao se u objašnjenju da je sada sva energija EU usmjerena na primanje u EU zemalja zapadnog Balkana i da se tek nakon toga eventualno može razgovarati o primanju Ukrajine.

U toj emisiji Olaf Šolc, kandidat SPD-a, i Armin Lašet, kandidat CDU/CSU, saglasili su se da je sada potrebno uvesti zapadni Balkan u EU, što je proces za koji su rekli da će trajati godinama. Nakon što je Šolc izjavio da zasad nema prijema Ukrajine u EU i da članstvo te zemlje u NATO-u nije ni u razmatranju, jedan od voditelja, ambasador Volfgang Išinger, Lašeta je zamolio za komentar koji će biti optimističniji po Ukrajinu. Lašet je pak rekao da se mora saglasiti sa svojim protivkandidatom.

“Sadašnjih 27 članica EU nisu u stanju primiti jednu tako veliku zemlju u neko dogledno vrijeme. Naš veliki zadatak sada je uvesti zapadni Balkan, što je već samo po sebi dovoljno komplikovano”, rekao je Lašet.

U vrijeme kada je BiH, kao na tacni, dobila poklon od EU koji se odnosi na pravo na perspektivu za članstvo, Ukrajina, Moldavija i Gruzija prošlog utorka su održale samit na kojem su od EU zatražile da i njima daju perspektivu za članstvo u EU.

Deklaraciju na završetku samita potpisali su Zelenski, Salome Zurabišvili, predsjednica Gruzije, i Maja Sandu, predsjednica Moldavije.

Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, pozdravio je zaključke samita, ali je biranim riječima izbjegao da govori o prihvatanju u članstvo ovih zemalja.

“Pozdravljamo ovu inicijativu da se pojača koordinacija između pridruženih partnera i Brisela. To može dovesti do razmjene najboljih praksi kada su u pitanju reforme i njihova implementacija, kao i šira agenda za budućnost”, naveo je Mišel.

Iako Mišel nije pružio perspektivu za članstvo, ove tri zemlje zadovoljne su sadašnjim stavom Brisela zato što ih glavni grad EU sve više vidi izdvojenima u odnosu na ostale zemlje Istočnog partnerstva – Azerbejdžan, Jermeniju i Bjelorusiju – koje sebe ne vide kao članice EU.