Poskupljenje struje u doba energetske tranzicije: Poskupljenje struje u doba energetske tranzicije

Nije prvoaprilska šala, a nije ni prvoavgustovska. Istina surova je da će domaćinstva koja se snabdijevaju električnom energijom preko Elektroprivrede BiH od 1. avgusta plaćati za 10% skuplju struju. Na sjednici Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK) odobren je prijedlog Elektroprivrede BiH kojim će cijena električne energije biti povećana za 10 odsto.

Tako će povećanje cijene struje za kategoriju domaćinstva iznositi 10,04 posto, a za kategoriju ostala potrošnja 7,29 posto.

Kriza na pomolu

Samo poskupljenje struje za građane BiH dolazi u najgori momenata kada cijene prehrambenih artikala divljaju, a primanja stagniraju. Povećanje cijene struje neminovno će dovesti do novih poskupljenja što će dodatno uvući strepnju među naše građane. Za sada vlasti ne haju previše za potencijalno novi socijalni cunami u društvu, a povećanje struje pravdaju teškim prilikama u koncernu Elektroprivrede BiH.

Naime, Elektroprivreda BiH u 2023. godini je zabilježila gubitak od 331 miliona KM, a ova firma u posljednjih pet godina posluje sa 500 radnika manje. Nije navedeno da li je taj manjak u rudarskoj proizvodnji ili uvijek privlačnoj administraciji.

Planirano je u prošloj godini da se nabavi količina uglja od 5,4 miliona tona od čega je isporučeno svega 3,5 miliona tona. Sve ovo dovodi nas do zaključka da se BiH kao zemlja koja je nekada bez problema izvozila struju, nalazi pred teškim godinama u ovom sektoru.

Tranzicija

Manjak i dugovi neće se riješiti preko noći, a svakako u tome neće pomoći ni energetska tranzicija koju preporučuje EU.

Iako Bosna i Hercegovina (BiH) nije članica Evropske unije, ona je uključena u širi okvir energetske tranzicije kroz različite inicijative i sporazume. BiH je članica Energetske zajednice, međunarodne organizacije koja okuplja EU i zemlje jugoistočne Europe radi usklađivanja njihovih energetskih politika sa EU standardima. Ciljevi Energetske zajednice uključuju povećanje energetske efikasnosti, promicanje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih gasova.

BiH je potpisnica Pariškog sporazuma, globalnog ugovora koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje i smanjiti emisije stakleničkih gasova. Kao dio svojih obaveza prema ovom sporazumu, BiH je postavila ciljeve za smanjenje emisija i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u svojoj energetskoj mješavini. BiH je razvila strateške dokumente koji se odnose na energetski sektor, uključujući strategije za povećanje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Ove strategije su u skladu sa ciljevima EU i globalnim trendovima u energetskoj tranziciji.

Naša zemlja se suočava sa izazovima u smanjenju korištenja uglja, s obzirom na to da je ugalj glavni izvor energije u zemlji. Međutim, postoje inicijative i projekti koji imaju za cilj modernizaciju energetskog sektora i prelazak na čišće izvore energije.

U ovom trenutku naša zemlja se nalazi u jednom procjepu između postojećih načina proizvodnje električne energije i energetske tranzicije.

Stavke

Energetska tranzicija koju preporučuje Evropska unija (EU) uključuje nekoliko ključnih stavki koje su usmjerene ka postizanju održive, sigurnije i pristupačnije energije. Dekarbonizacija energetskog sektora nastoji smanjiti emisije ugljen-dioksida i drugih stakleničkih gasova kroz povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije kao što su solarna, vjetro, hidro i geotermalna energija.

Cilj je smanjiti potrošnju energije kroz unapređenje energetske efikasnosti u zgradama, industriji i transportu. Ovo uključuje renoviranje zgrada, uvođenje energetski efikasnih uređaja i optimizaciju proizvodnih procesa. EU radi na stvaranju jedinstvenog energetskog tržišta koje će omogućiti slobodan protok energije između zemalja članica, čime se povećava sigurnost snabdijevanja i smanjuju troškovi za potrošače.

Smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana i eksploatacije uglja je ključni dio energetske tranzicije koju preporučuje Evropska unija (EU).

EU ima za cilj postepeno zatvaranje termoelektrana na ugalj zbog njihovog značajnog doprinosa emisijama ugljen-dioksida i drugih zagađujućih materija.Kao alternativa termoelektranama na ugalj, EU snažno podržava povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije.

Prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije može imati socijalne i ekonomske posljedice za zajednice koje zavise od rudarenja i termoelektrana.

Kada se sve ovo sabere, zaključak je da su pred nama teška vremena po pitanju energetike. Između zahtjeva EU i onoga što trenutno imamo neminovne su krize. Pitanje je kako će na sve to odgovoriti najodgovorniji. Slijede li nam nestanci električne energije ili u najmanju ruku redukcije?

J. Jeremić