Pandemija usporila socio-ekonomski razvoj: Najviše otkaza u martu

Mjere ograničenja ili zabrane koje su uvedene proglašenjem stanja prirodne nesreće negativno su se odrazile na, ionako loše, socijalno-ekonomsko stanje u našoj zemlji. Kako bi se, između ostalog, utvrdila povezanost pandemije i velikog broja nezaposlenih kao i uticaj pandemije na njihovo socijalno stanje i potrebe, članovi ustanova iz oblasti socijalne zaštite u Tuzli izradili su Analizu stanja socijalne zaštite u TK s posebnim osvrtom na uticaj pandemije na sistem socijalne zaštite. Analizom je  obuhvaćen uzorak od 254 ispitanika od ukupno 1573 osobe koje su u martu prijavljene  Službi za zapošljavanje TK.

“Ovom analizom je pokazano da su većinom kod uslužnih djelatnosti zanimanja konobar vozač i trgovac da su većinom lica zaposlena u uslužnim djelatnostima ostajala bez posla i riječ je većinom o privatnom sektoru.”, tvrdi Amela Tupajić, predsjednica Društva socijalnih radnika TK, jedna od autora Analize.

Kao razlog prestanka radnog odnosa najviše ispitanika je navelo da su dobili otkaz od poslodavca zbog sumnje da su oni ili neko od članova porodice zaraženi virusom. Budući da su izostala redovna primanja, ispitanici su iskazali i potrebu za određenim vidom socijalne ili druge novčane pomoći, što predstavlja potencijalne nove korisnike sistema socijalne zaštite.

“Što se tiče socijalnih davanja koje resorno ministarstvo izdaje putem resornog odjeljenja tu je došlo do povećanja potreba za tim socijalnim davanjima ali nisu u tom obimu koji bi probio budžet koji je planiran za tekuću godinu.”, kazao je Nurdin Muhamedbegović, pomoćnik ministra za rad i zapošljavanja TK.

Pravo na naknadu na osnovu nezaposlenosti od ispitanika obuhvaćenih Analizom ostvarilo je njih 165 odnosno 67,4%. Budući da većina nezaposlenih ima pravo na novčanu naknadu, u Budžetu Službe za zapošljavanje TK je povećan iznos sredstava za ove namjene za narednu godinu, obzirom da nisu sigurni kako će se odvijati situacija u vezi sa pandemijom.

“Posebno smo povećali izdatke kada je u pitanju novčana naknada koja je planirana za 2021 godinu u iznosu od oko 12 miliona, što je povećanje od 4,10 % odnosno 500 000 KM.”, istakla je Edina Isaković, direktorica Službe za zapošljavanje TK.

Osim što je gubitak posla uzrokovan pandemijom uticao na materijalno stanje, to se odrazilo i na opšte stanje u porodici. Analizom je utvrđen povećan broj poziva za humanitarnu pomoć, povećan broj poziva za zbrinjavanje djece kao i broj predmeta nasilja u porodici odnosno značajno pogoršanje porodičnih odnosa usljed pada prihoda.

“Zaista je potrebno kreiranje novih usluga kako bi se u kriznim situacijama na najadekvatniji način mogla pružiti socijalna pomoć i materijalna sigurnost.”, dodaje Amela Tupajić.

Iz ove analize su proizašle preporuke i mjere nadežnim vlastima ali i ustanovama i korisnicima socijalne zaštite. One se prije svega odnose na usklađivanje zakona, planiranje budžetskih sredstava za novčane naknade ali i kadrovsko jačanje ustanova socijalne zaštite kako bi se spremnije dočekale slične vanredne okolnosti.