Održan Okrugli sto „Prof. dr.Galib Šljivo –Doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije“

U okviru „Ljetnog Univerziteta u Tuzli , Odsjek za historiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli organizovan je Okrugli sto “Prof.dr.Galib Šljivo-Doprinos razvoju bh historiografije“.

Na ovom okupljanju za mnogobrojne prisutne ponovo je prof. dr.Galib Šljivo bio među mnogima kao u neka vremena kada je uvijek prisustvovao među istim svojim saradnicima koji sada oživljavaju sjećanja na njega i njegovu naprocjenjivu vrijednost njegovih djela za sva vremena na ovim prostorima i diljem svijeta.

Nemjerljiv je doprinos prof. dr. Galiba Šljive, bio je direktor i jedan od osnivača Instituta za istoriju u Banjaluci , te je bio i redovni član Bošnjačke akademije i istraživača .Naučna djela prof.Šljive su: Izlaz na Jadran, Državne granice BiH, Izučavanje agrarne problematike , bile su neke od tema sadašnjeg okupljanja na Okruglom stolu.

U ime organizatora okruglog stola posvećenog naučnom radu prof.dr.Galiba Šljive prisutne je pozdravio Dr. sc. Izet Šabotić, redovni prof.Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli , te između ostalog je istkao:
-Malo je onih koji su cijelu svoju profesiju posvetili nauci, poput Galiba Šljive koji se više od 60 godina posvetio naučnom radu. Nije nimalo lako predstaviti izuzetno bogatog naučno stvaralaštvo prof.Šljive na jednom okruglom stolu. Riječ je o naučniku historičaru dobro poznatom ne samo u BiH , već  i na širem evropskom prostoru bh historiografije, obogaćeno izvanrednim djelima , napisao je 28 knjiga i više od 100 historijskih članaka i priloga.Njegov naučni interes je usmjeren na izučavanje historije BiH, družeći se sa arhivskim fondovima i dokumentima.Na stotinu fondova, zbirki i desetine hiljada arhivskih dokumenata prošle su kroz ruke uvaženog prof. Šljive .

Prof.dr.Galib Šljivo je obuhvatio najznačajnije teme bh prošlosti XIX stoljeća poput krize Osmanskog carstva i refleksije na Bosanski ejalet.
U svojim radovima dao je značajan osvrt na ukidanje janjičara u Bosni , te detaljno predstavio uzroke posljedica  slamanja Pokreta za autonomiju Bosne i ukidanje kapetanije. U svojim radovima ukazao je na važnost izlaskla Bosne na more, o pohodu Omer Lufti paše na Bosnu i posljedicama i napisao je posebnu knjigu.

Kao profesor –predavač desetak godina bio je angažovan na Odsjeku za historiju Filozofskog fakultetaTuzla, prenoseći znanja svoja i naućna iskustva na studente , ali i na nas njegove saradnike, mlađe kolege .Brojne generacije , nekadašnji studenti danas se  sjećaju njegovih nadahnutih predavanja, profesrovog korektnog odnosa .Odsjek za historiju je u znak poštovanj prema prof. Galibu Šljivi ,prema njegovom naučnom doprinosu , te posebno podršci radu Odsjeka organizovao ovaj okrugli sto .
Zahvaljujem se Organizaciji „Ljetnog Univerziteta u Tuzli 2023“ da su imali razumjevanja i uvrstili ovaj Okrugli sto u program. Posebno se zahvaljujem učesnicima Okruglog stola i svim prisutnima , istakao je prof. Šabotić.

U predavanju „Od učitelja do akademika nastavno naučni put prf. dr. Galiba Šljive 1933 -2023 godine dr.sc. Senaid Hadžić , redovni prof. Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli je između ostalog govorio i o životnom putu prof.Šljive čiji životni put nije bio lak. Rođen je 1933. godine u selu Brčigovo općina Rogatica u porodici rudara .Od 1939 godine bio je smješten u sirotinjski dom u Sarajevu , koji jer poslije rata preimenovan u Dom za ratnu siročad . Osnovnu školu i nižu gimnaziju i učiteljsku školu  završio je 1950 u Sarajevu , sa nepunih 17 godina započeo je svoj pedagoški/učiteljski poziv u selu Maglajci srez B.Dubica .Poslije je završio Višu Pedagošku školu u grupi historija-geografija , a potom Filozofski fakultet u Beogradu i na istom tom fakultetu završio j postdiplomski studij i stekao zvanje akademskog stepena magistra filozofskih nauka, Poslije završenog Filozofskog fakulteta postao je direktor Gimnazije , te direktora Školskog centra u Orašju gdje je predavao i historiju.

Uporedu sa pedagoškim radom , dr.Galib Šljivo , neprekidno se bavio sa naučnoistaživačkim radom, opus profesora Šljive je više od 150 bibliografskih jedinica, 21 monografija u ukupnom obimu većem od 800 stranica , 51 studija, članci i prilozi, 11 prikaza historijskih radova, 43 kraća historijska članka , 11 intervjua, pojasnio je dr.sc. Senaid Hadžić .
Prof.Omer Hamzić iz Izdavačke kuće „Monos“ Gračanica u svom izlaganju i profesoru Šljivi je istakao, da je društveni i naučno-pedagoški angažman  prof.Šljive poseban na području regionalne i lokalne historiografije , na shvatanju konkretnog događaja, na konkretnom mjestu i ponašanja konkretne ličnosti-razumije se na osnovu dokumenta , pristupao je svim svojim istraživanjima i samo takve konkretne narative gradio svoje mozaično koncipirane historijske tekstove i potpuno zaokružene historijske radove, knjige i edicije. To e može primjetiti u gotovo svim njegovim knjigama i drugoj ostavštini koja je sama po sebi pravi rudnik podataka i za obradu takozvanih lokalnih tema. Njegov stil pisanja je kritičke interpretacije i upotreba dokumenta, što bi se reklo radanja činjenica i pristupa historijskim temama, pa i sintezama u metodološkom smislu , zaslužuje posebna kritička razmatranja i analize, navodi prof.Hamzić.

Profesor Sead Selimović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli je naglasio, da je prof.Galib Šljivo , pored historijskih monografija , čanaka, studija i raspravama pisao i o pitanjima i predmetu o kome se do tada veoma malo znalo ili je bilo sasvim nepoznato,o mnogim događajima, ljudima i pojavama iz historije BiH XIX stoljeća o kojima je prije njega napisano samo po nekoliko redova ili strana, prof Šljivo je istražio i napisao i objavio bezbroj strana i to na osnovu datih podataka bez ijedne suvišne strane ili činjenica koje nisu historijski relevantne .Profesor.dr.Galib Šljivo se smatra jedinstvenom pojavom u savremenoj jugoslovenskoj istoriografiji, opisao je BiH u XIX stoljeću i od svih podataka koje mogu imati svoje značenje za političku , društvenu i ekonomsku i kulturnu historiju.

Činjenice koje mogu biti putokaz mladim generacijama kako se može kontinuiranim radom uz velika odricanja postići zapaženi rezultati,istakao je prof.Selimović.
Duška Rebić