Odgođeni problemi tokom pandemije dolaze na naplatu

To što je ove godine, u odnosu na prošlu, naglo porastao broj blokiranih računa, ne iznenađuje ekonomske stručnjake, koji ističu da je poslovna zajednica u BiH 2020. zbog pandemije imala niz olakšica, što ih je relaksiralo u poslovanju, ali su određene obaveze ostale.

Sličnog su stava i u poslovnoj zajednici, odakle ističu da problemi koji su prošle godine zadesili ekonomiju dolaze na naplatu.

Podsjetimo, Saša Lemez iz Odjeljenja za platne sisteme Centralne banke BiH, rekao je da se, kada se poredi stanje sa prethodnim godinama, vidi da se najveća promjena desila kod blokiranih računa, kojih je u sedam mjeseci 2021. već 5.570, dok je za cijelu prošlu godinu broj blokiranih računa bio 3.935.

Ekonomista Saša Stevanović ističe da je činjenica da je prošle godine uveden moratorijum na otplatu kredita, koji je relaksirao preduzeća, u smislu da se prolongiraju plaćanja obaveza, a time je smanjen i broj blokiranih računa.

“To može da bude jedan od razloga zašto sada imamo više blokiranih računa nego u cijeloj 2020. godini. U međuvremenu su neka preduzeća izgubila tržišnu perspektivu”, rekao je Stevanović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Igor Gavran podsjeća da je jedna od prošlogodišnjih mjera bila moratorijum na otplatu kredita.

Međutim, istakao je, moratorijum ne briše obavezu otplate, već se te obaveze samo odgađaju.

To faktički, kako napominje, nije nikakvo rješenje, već samo odgađanje problema, koji se akumuliraju.

“Osim toga, kao što su ‘Nezavisne’ ranije objavile, povećan je broj građana, pa i poslovnih subjekata, zaduženih u mikrokreditnim organizacijama, gdje su kamatne stope veće. Dakle, sve to pokazuje da veći broj subjekata postaje opterećen dugovima. Osim toga, logično je da će, ako moraju da biraju između plaćanja obaveza banci s jedne, te dobavljaču sa druge strane, dobavljaču teže izmiriti obaveze, a onda će neko od dobavljača podnijeti zahtjev za blokadu računa”, pojasnio je Gavran.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, ističe da je povećanje broja blokiranih računa ove godine definitivno posljedica pandemije, koja je u značajnoj mjeri uticala na poslovanje privrede.

“U prvim mjesecima pandemije bilo je i direktnih mjera pomoći Vlade, a imali smo i uvođenje moratorijuma na otplatu obaveza. Međutim, to istovremeno ne znači da su time riješeni svi problemi privrede. Očito je da pandemija ostavlja dugoročne posljedice na poslovanje privrede. Prošle godine privrednici su se uspjeli izboriti sa problemima, ali to odgođeno dolazi na naplatu”, naglasio je Blagojević.

Inače, u jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH trenutno je više od 732.000 računa, od čega je aktivnih 236.612, ugašenih je 396.785, a blokiranih računa je 98.965.

Prema riječima Saše Lemeza, u 2019. godini blokirano je 4.975 računa, a do ove godine ukupan broj iznosio je 84.388.

Lemez je naveo da registre Centralne banke BiH čine jedinstveni registar transakcionih računa pravnih lica, centralni registar kredita za pravna, kao i centralni registar kredita za fizička lica.

Osvrćući se na centralni registar kredita, on je rekao da je prošle godine broj odobrenih zaduženja kod fizičkih lica iznosio 961.321, što je pad u odnosu na prethodnu godinu, te dodao da se stanje u ovoj već popravilo, tako da je odobreno 826.314 zaduženja.

Kada je riječ o pravnim licima, Lemez je naveo da su u ovoj godini odobrena 35.124 zaduženja, u ukupnom iznosu od oko 6,5 milijardi KM.

On je istakao da je Centralna banka BiH stvorila i tehničke preduslove za registar transakcionih računa za fizička lica, kao i da nastoji stalno unapređivati platni sistem.