Novim zakonom o kulturi TK napravljen značajan iskorak za umjetnike i djelatnike kulture

Kulturni radnici u Tuzlanskom kantonu donedavno su radili po zastarjelom zakonu koji je usvojen još 1998. godine, koji se u praksi nije adekvatno primjenjivao  zbog nepostojanja sistemskog uređenja oblasti kulturne djelatnosti, ali i izostanka znatnije podrške i podsticaja u razvoju kulture. Kreiran je  u skladu s rješenjima koja u ovoj oblasti egzistiraju u okruženju. Njime su određene jasne definicije, prava i obaveze svih nosilaca djelatnosti u kulturi, kao glavnih faktora u ostvarivanju razvoja kulture na području Tuzlanskog kantona.

 -Donošenjem Zakona u kulturi mi smo zaista uredili nekoliko oblasti. Uređen je opšti interes i načela  u kulturi. Bila je i jako velika potreba da se urede i djelatnosti u ovoj oblasti u skladu sa praksama zemalja u okruženju i naravno EU, te samim tim i nosioci ove djelatnosti, uslovi za obavljanje kulturnih djelatnosti, a osim toga i uslovi rada i djelovanje svih nosilaca u ovoj oblasti, pravnih i fizičkih lica. Mi smo imali određeni broj registara kada je u pitanju Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, ali je veliki dio te građe,  u nemilim događajima 2014., zapaljen. Do dana današnjeg mi nismo imali registar i evidenciju pravnih i fizičkih lica. Ovim zakonom stvaramo pravne pretpostavke da se to konačno i riješi, ističe Zlatan Muratović, ministar za  kulturu, sport i mlade u Vladi TK.

       Prvi put uveden pojam istaknutog stručnjaka

 Finansiranje i podsticaj razvoja kulture posebno su definisani kroz novo zakonsko rješenje, kao i amatersko djelovanje u oblasti kulture. Kako ističe ministar Muratović, pored ustanova i privrednih društava u oblasti kulture, poseban značaj dat je i udruženjima građana te umjetnicima i stručnjacima koji djeluju kao fizičke osobe.

-Definisali smo i donošenje dokumenta strategije razvoja kulture i donošenjem unaprijed određenih kriterija za finansiranje nosilaca djelatnosti kulture i to je nešto što je prepoznato kao ključno sredstvo u procesu ispunjavanja kulturnih potreba koje će se prvenstveno realizovati kroz postupak kreiranja, finansiranja i sufinansiranja programa i projekata u kulturi, čime će, nadamo se, kulturna scena značajno ojačati.

 Ovim zakonom u Tuzlanskom kantonu će prvi put biti definisan pojam umjetnika i stručnjaka u kulturi kao fizičkih osoba. Značajno je i da je kroz ovo zakonsko rješenje uveden pojam istaknutog stvaraoca u kulturi, kao posebnog statusa koji će dodjeljivati Vlada TK.

–Mi smo ovaj Zakon donijeli u decembru. Imali smo 22. decembra skupštinu na kojoj je prošao jednoglasno i prihvaćene su sve izmjene i dopune tog zakona, kojim se prvi put definiše pojam umjetnika i stručnjaka u kulturi kao fizičkih lica i uvodi se registar što će svakako doprinijeti jačanju njihove pozicije i uloge u kulturi Tuzlanskog kantona. Takođe se uvodi pojam istaknutog stvaraoca  u ovoj oblasti, istakao je Bahrudin Avdagić, predsjednik komisije za kulturu, sport i mlade u Skupštini TK

 Zakon je prema riječima resornog ministra usvojen jednoglasno i od strane političkih subjekata pozicije i opozicije.  Na javnoj raspravi učestovali su svi relevantni faktori, čime se dobio jedan zaista kvalitetan zakon.

–Posebno treba istaći da smo ovim zakonom prvi put definisali pojam stručnjaka i umjetnika u kulturi kao fizičkih lica, znači nosilaca djelatnosti u kulturi. Ono što bih želio istaknuti da je članom 8. prijedloga zakona, koji je usvojen na skupštini, propisano da ministarstvo imenuje Savjet za kulturu kao savjetodavno tijelo iz reda umjetnika i stručnjaka u kulturi, koji se sastoji od predsjednika, šest članova i sekretara. Ono što je posebnu pažnju izazvalo i javnosti i skupštinskih zastupnika i što je zaista dočekano sa odobravanjem je uvođenje pojma istaknutog stvaraoca u kulturi. Radi se o posebnom statusu koji dodjeljuje Vlada Tuzlanskog kantona, a on podrazumijeva beneficije u vidu ostvarenja prava na doživotnu godišnju  naknadu u visini od jedne do tri proječne neto isplaćene plate u Federacije Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, kazuje ministar Muratović.

Glavna intencija, kako kazuje ministar Muratović, bila je donošenje modernijeg zakonskog teksta.

-Kao što sam rekao, mi smo prilikom izrade prijedloga, odnosno, prvenstveno nacrta konsultovali najbolja zakonska rješenja  iz regije, kao i zakonodavsta Evropske unije, čime smo željeli približiti nešto što je evropski standard našim kulturnim radnicima i omogućiti da na jedan kvalitetan način doprinesu razvoju kulturne scene našeg kantona, a sa druge strane da imaju jednu institucionalnu podršku od Ministarstva za kulturu, sport i mlade, koja je do sada, da tako kažem, iz objektivnih razloga bila u jednom manjem obimu.  Potruditi ćemo se da ubuduće adekvatnom finansijskom podrškom u ovoj oblasti propratimo sve zakonski propisano, kazuje on.

            Novi zakon značajan za umjetnike i kulturne radnike

  Novi zakon o kulturi veoma je značajan i za umjetnike koji djeluju na prostoru Tuzlanskog kantona, među kojima su i djelatnici u Narodnom pozorištu u Tuzli.

-Tuzlanski kanton i svi kulturni radnici zaista su obradovani jer je jedan period u kojem smo svi zajedno radili na izradi Zakona u kulturi na TK, priveden kraju. Dobili smo jedan zakon koji je po mom mišljenju kvalitetan. Po prvi put definiše i pojam umjetnika i stručnjaka u kulturi, gdje se određene stvari uvode u registar pravnih lica. Jedno ogromno, sivo područje u kojem mnoga udruženja građana i fondacija koja se bave kulturom su  egzistirala bez čvrstog zakonskog okvira se dovodi u red i u svakom slučaju kultura u Tuzlanskom kantonu dobija zaista jednu novu perspektivu i novi segment u smislu profesionalizacije i uređenja same oblasti. Često kultura ne dospijeva na dnevni red, pogotovo u bosanskohercegovačkom društvu gdje imate puno političkih turbulencija na dnevnoj osnovi, gdje imate puno prioriteta egzistencijalne prirode.. U tom smislu, kultura vrlo često ostaje zapostavljena, a ovim zakonom se donekle ispravlja ta nepravda. Ovim zakonom se  stvaraju  pretpostavke da kultura ne bude posmatrana kao nešto što samo crpi novac iz budžeta, nego nešto što može da bude i privredna grana, nešto što doprinosi i daje određeni kvalitet i sasvim sigurno cjelokupno društvo čini ugodnijim za život, ističe Mirza Ćatibušić, direktor Narodnog pozorišta u Tuzli

 Prema njegovim riječima, dosadašnja zakonska rješenja, odnosno Zakon o kulturi, Zakon o pozorišnoj djelatnosti i slično, nisu bila adekvatna. Ovim  zakonom otvaraju se  nove mogućnosti i za pozorišnu djelatnost.

-Što se tiče pozorišne djelatnosti, Zakon o kulturi pruža mogućnosti za dodatno širenje u smislu izlaska iz institucionalnog okvira djelovanja. Imamo mogućnost da proširimo svoje djelovanje onako kako to čine i drugi segmenti društva na civilno društvo, udruženja građana… Isto tako, pruža nam mogućnost da unutar naših djelatnosti, u našem smislu pozorišne djelatnosti kroz posebne zakone koji tretiraju pozorišnu djelatnost – Zakon o pozorišnoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, dodatno unapređujemo i da se aktuelizira rad pozorišnih djelatnika. Neke stvari koje su dio naše svakodnevnice, dio modernih tokova, a koji nisu bili prije dvadesetak i više godina kada su ti zakoni kreirani, da se implementiraju u naš rad kako bi bio efikasniji, svrsishodniji i moderniji, zaključuje Ćatibušić.

 Tuzlanski novinar i književnik Zlatko Dukić pohvalio je činjenicu da se nakon 24 godine dobio novi Zakon, što će, kako kaže stvoriti uslove da se i normativno unaprijedi ono što ova oblast odavno traži.

-Poprilično toga se zataložilo, a s obzirom i na manje sredstava koja su se ograničeno ulagala u krug, nije čudo što se krećemo krug. Najvažnije stvari u okviru ovoga, osim činjenice da se dobio novi zakon prilagođen savremenim zahtjevima jeste vrednovanje stručnih lica u kulturi i uvođenje pojma istaknutog stručnjaka koji će biti i finansijski vrednovan. Naravno, podrazumije se da sa zakonom  mora paralelno ići i sa većim sredstvima u kulturi, transparentno, pod kontrolom i na način da se zna kuda, zašta i s kojim ciljem idu sredstva. Mislim da je to sasvim očekivan rezultat koji ulijeva optimizam, ističe Dukić

 Podsjeća  na to i da je  je prije nekoliko godina u Zakonu o Vladi Tuzlanskog kantona, razdvojeno nekadašnje Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta na dva, te da je samim tim posebno resorno Ministarstvo za kulturu i mlade praktično usmjereno na to da čini korake naprijed u kulturi.

–Sve, na kraju krajeva, zavisi od toga kako će se realizovati u praksi. Ponavljam, i od sredstava u budžetu, a i od toga kako aktivisti u kulturi i u javnim ustanovama i amaterskim udruženjima budu koristili ta sredstva i kolko ih budu opravdavali, dodaje on.

 Elmir Krivalić, glumac i donedavno direktor Bosanskog kuturnog centra u Živinicama ističe da sam način funkcionisanja kulture u državi  mora biti u potpunosti sistemski i depolitizovan.

–Ono što bi trebalo da regulišu, to je sistemsko uvezivanje kulture, institucija, način finansiranja, vodstvo, ko može voditi, kako i na koji način institucije kulture, kao mjesta gdje se upražnjavaju kulturni momenti. Što se tiče samog načina funkcionisanja kulture u našoj državi, on mora biti sistemski. Dakle, ne može biti na državnom nivou, međutim te nadležnosti se prebacuju na federalni, na kantonalni nivo. Ono što je trenutno veliki problem je centralizacija kulture sa jedne strane, a sa druge strane ono što je potrebno uraditi je apsolutna depolitizacija, jer je u mnogo čemu ispolitizovana: kako djelovanje, tako i funkcioniranje institucija kulture. Ono što sam ja predlagao i mislim da bi bilo korektno, kao naprimjer što rukovoditi Domom zdravlja, Kliničkim centrom, ne može neko ko nije završio Medicinski fakultet, ko nije doktor, isto tako da institucije kulture ne bi trebao voditi neko ko nije djelatnik kulture ili umjetnik. To je ono što sam ja predlagao. E sad, da li će to biti tako ili neće, zaista ne znam. Mislim da je to u mnogo čemu  problem trenutno, zato što institucije kulture nam vode  inžinjeri elektrotehnike, pravnici, ekonomisti… Uz dužno poštovanje, mislim da radnici u oblasti kulture trebaju da ih vode, naglašava Krivalić.

 Zakonsko uređenje djelatnosti kulture je neophodni minimum da bi se djelovanje kulturnih institucija učinilo što efikasnijim i kako bi se konačno iskoristio puni potencijal u ovoj oblasti.

                                                                                            Mubina Biščić-Delmanović