Norveška finansira projekat u BiH: Za deminiranje 21,4 miliona maraka

Norveška finansira projekat u BiH: Za deminiranje 21,4 miliona maraka

Kraljevina Norveška će u periodu od narednih pet godina finansirati projekte deminiranja površina kontaminiranih minsko-eksplozivnim sredstvima iz proteklog rata, a u te svrhe biće uloženo 110 miliona norveških kruna ili 21,4 miliona maraka.

Ugovor o donaciji ovih sredstava su u Sanskom Mostu potpisali Olaf Rajnersten, ambasador Kraljevine Norveške u BiH, i Kristina Đurić, direktorica nevladine organizacije “Norveška narodna pomoć”, koja u našoj zemlji realizira projekte vezane za deminiranje.

Ovom prilikom norveški ambasador je posjetio lokalitet Šehovci, u okolici Sanskog Mosta, gdje se trenutno odvija uklanjanje mina koje također finansira ova skandinavska zemlja, a tom prilikom je razgovarao i s Faisom Hasanbegovićem, načelnikom ove općine.

“Neobično nam je drago što narod Norveške na ovaj način pomaže Bosni i Hercegovini, a moram istaći kako smo potpisali najvredniji projekat koji realizujemo u vašoj zemlji”, kazao je Rajnersten.

Prema riječima Kristine Đurić, direktorice “Norveške narodne pomoći”, donirani novac će biti utrošen u proces deminiranja na više lokaliteta u BiH. Na širem području sela Šehovci, prije nešto više od dva mjeseca, nastavljeno je deminiranje zemljišta, te uklanjanje ostalih neeksplodiranih sredstava zaostalih iz proteklog rata. Deminerske aktivnosti zbog situacije usljed pandemije virusa korona nisu se odvijale protekle godine, a planirano je da se od minskih polja očisti oko 2,5 kvadratnih kilometara prostora.

“Radi se o procesu koji se provodi od 2018. godine i podijeljen je u tri faze, a ovom, posljednjom fazom deminiranja obuhvatiće se prostor od sela Šehovci prema Suhodolu, te širi rejon sela Škrljevita”, rekao je Said Ramić, načelnik Civilne zaštite Sanski Most.

Prema njegovim riječima, u proteklim godinama od zaostalih mina na ovom području je očišćeno oko 5,5 kvadratnih kilometara zemljišne površine. Tom prilikom na pomenutom prostoru pronađeno je preko 100 protivpješadijskih mina i više neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Inače, radi se o području za koje se pouzdano zna da krije brojna minska polja, s obzirom na to da je riječ o nekadašnjoj crti razdvajanja sukobljenih strana iz proteklog rata.

Sanski Most spada u kategoriju općina s visokom opasnošću od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava i poslije Bihaća, kada je riječ o Unsko-sanskom kantonu, smatra se lokalnom zajednicom s najvećim brojem zaostalih minskih polja iz perioda rata. Najugroženija su područja koja se nalaze u rubnim dijelovima općine, prema susjednom entitetu, s obzirom na to da se radi o linijama razdvajanja iz proteklog rata.