Proteklih sedmica cijene goriva na svjetskom tržištu su u drastičnom padu, no u Bosni i Hercegovini gotovo neprimjetno što već izaziva bijes javnosti.
Zli jezici bi rekli kako se bh. naftaši najdosljednije pridržavaju odluka nadležnih da u vrijeme krize izazvane koronavirusom nema promjene cijena. Naravno, odluka se odnosi na povećanje cijena, a ne na smanjenje.
Stručnjaci kažu da su cijene do sada već morale pasti.
“Cijene goriva, govorim o sirovoj nafti, nisu bile ovakve od 1998. godine, a prije toga su na ovom nivou bile 1934. godine. Na nivou 1998. po toj cijeni, cijena goriva bi davnih dana trebala da je ispod jedne i po marke uzimajući u obzir i akcize i inflaciju itd. Smatram da naftaši u BiH koriste situaciju”, ocjenjuje u nedavnoj izjavi za N1 Sanel Halilbegović, profesor finansija.
Dakako, građani BiH odavno su svjedoci da su nakon pada cijena barela nafte na svjetskom tržištu , potrebne mjeseci da se cijene iskalkulišu na benzinskim pumpama u BiH. No kada cijena barela nafte skoči, u BiH je povećanje cijene goriva na benzinskim pumpama momentalno.
No ono što je zaprepastilo javnost u BiH jeste da domaći naftaši od ekstra profita ne odustaju i u vrijeme jedne od najvećih kriza u historiji čovječanstva i kada su svi spremni solidarisati se, pa se njihovo ponašanje slobodno može nazvati korona-profiterstvom. Uostalom, nekima od njih nije strano ni ratno profiterstvo kojim su bavili tokom agresija na državu BiH.
Takvi su prvi u redu kada treba kritikovati rad nadležnih poput svih dosadašnjih saziva Federalne vlade, sve s ciljem skretanja pažnje javnosti sa svojih rabota i beskrupuloznog bogaćenja.
Hoće li se praksa ekstra profita preko leđa građana nastaviti, ipak moraju odlučiti nadležni, prije svih Vlada Federacije BiH.
glastk/ mediji