Mjere o nošenju maski i zabrani kretanja predstavljaju kršenje ljudskih prava

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici je donio odluku u
kojoj je utvrdio kršenje prava na “privatni život” i slobodu kretanja, ali
je odbio kao neosnovanu apelaciju da se ukinu naredbe Kriznog štaba o
obaveznom nošenju zaštitnih maski, kao i ograničavanju kretanja na
teritoriji Federacije.

U odluci Ustavnog suda BiH je navedeno da nametanje obaveze nošenja maske
predstavlja miješanje u pravo na “privatni život”, kao i da ograničavanje
kretanja stanovništva na teritoriji Federacije u vremenu od 23 do pet sati
predstavlja nesumnjivo “miješanje” u pravo na slobodu kretanja.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravlja je donio odluke u kojima se
naređuje obavezno nošenje zaštitih maski u zatvorenom i otvorenom prostoru
uz poštivanje fizičke distance. Također, federalni Krizni štab je donio
naredbu kojom se ograničava kretanje građana u noćnim satima.

Ustavni sud je naveo da mjere koje javna vlast poduzima ne odstupaju od
mjera koje se poduzimaju i u nizu drugih država i koje preporučuje i
Svjetska zdravstvena organizacija, te da su one donesene od struke, pa se
Ustavni sud ne smatra nadležnim niti pozvanim da te mjere cijeni sa
stručnog medicinskog aspekta, dodaje se u odluci.

“Mjere kojima se zadire u osnovna ljudska prava i to u ovako masovnom obimu
u odnosu na cjelokupno stanovništvo, moraju biti i proporcionalne cilju
kojem se teži, što podrazumijeva njihovu primjenu nakon podrobne analize i
zaključka, te analize da druge blaže mjere ne bi vodile javnom cilju i
moraju biti pod stalnim preispitivanjem kako ne bi trajale duže od
neophodnog”, navedeno je u odluci Ustavnog suda.

Zastupnici apelanta Nina Kisić i Goran Dragović, advokati iz Sarajeva, za
Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) su izrazili
zadovoljstvo činjenicom, kako navode, da je Ustavni sud ponovno zaštitio
ljudska prava građana BiH, prepoznavši kršenje prava na privatni život i
prava na slobodu kretanja, kao i neaktivnost najviših organa zakonodavne i
izvršne vlasti.

“Zastupnici apelanta su više puta ukazivali na brojne probleme u vezi s
načinom donošenja odluka od strane uskih segmenata izvršne vlasti, što je u
konačnici prepoznao i Ustavni sud BiH kao konačni arbitar postupanja organa
vlasti u BiH”, smatraju advokati.

S druge strane, Ustavni sud zaključuje da je neosnovan dio apelacije u
kojem se zahtijeva ukidanje osporenih naredbi, zato što bi takvim
ukidanjem, s obzirom na nesumnjiv javni interes za uvođenje neophodnih
mjera zaštite stanovništva od pandemije, mogle nastati negativne posljedice
prije nego što zakonodavna i najviša izvršna vlast preduzme mjere u okviru
svojih ovlaštenja i obaveza.

Odluke Ustavnog suda su obavezujuće i konačne.