Ministar razvoja i poduzetništva u Vladi TK, Osman Puškar: Strane investicije kroz javno-privatno partnerstvo

Novi zakon o javno-privatnom partnerstvu Tuzlanskog kantona, ukoliko dobije podršku u zakonodavnom tijelu ovog kantona, trebao bi umnogome pospješiti implementaciju investicijskih projekata i omogućiti snažniji privredni razvoj.

U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o javno-privatnom partnerstvu TK koji je kantonalna skupština usvojila krajem septembra, a poduzetnici su se u dosadašnjem toku rasprave već očitovali o prijedlozima za poboljšanje poslovnog okruženja

Ministre, već neko vrijeme ste na poziciji ministra razvoja i poduzetništva u Vladi TK, kakvu ste situaciji zatekli, koji su Vaši ciljevi?

  Ono što na samom početku mogu kazati  prilikom rada na temama bitnim za razvoj privrede  na području kantona, imamo izvrsnu saradnju sa komorama: Privrednom i Obrtničkom, poreskom upravom. Svi parametri koje imamo su mnogo pozitivniji nego u prethodnom periodu, što govori da imamo intenzitet privrednih aktivnosti mnogo veći nego ranije. Na TK djeluje oko 3.561 malo i srednje preduzeće i u njemu je zaposleno oko 16% od ukupno zaposlenih u FBiH. To znači da je negdje  oko 38.515 radnika. U prosjeku svaka kompanija ima oko 11 radnika. Najveći broj zaposlenih u sektoru malih i srednjih preduzeća je u Tuzli, gdje imamo oko 12.095 zaposlenih, Gračanici 6.560, Gradačcu 4.617.. Promatrajući po granama onda je najviše u prerađivačkoj industriji 13.000, ostali su sektori nešto manji, ali u suštini dosta ih je u trgovini građevinarustvu itd.. i taj trend je stalno rastući.

Kada sagledamo sve privredne aktivnosti, koliki je udio malih i srednjih preduzeća?

–Važno je pomenuti da mali i srednji biznis čini oko 90% ukupne privredne aktivnosti Tuzlanskog kantona. Oni koji se bolje razumiju u funkcionisanje biznisa, znaju da se mala i srednja preduzeća lakše prilagođavaju tržištu i tržišnim uvjetima. Zbog toga  je to veoma važan sektor koji će u određenom vremenu napraviti značajne pomake naprijed.

 Da li su zabilježeni pomaci u vidu novoformiranih preduzeća?

 -Imamo i noovoformiranih 714 malih preduzeća. Ima i onih koji se gase, ali ipak to nije zabrinjavajuće. Možemo reći da smo mi u Vladi zadovoljni  poduzetničkom aktivnošću koje iskazuju poduzetnici na ovom prostoru.

Kad kažem zadovoljni, voljeli bismo da ih je iz godinu i godinu sve više, te da poduzetnički duh podižemo na veći nivo, tako da većina njih slijede općine kao što su Gračanica, Tuzla, Kalesija, Živinice, Srebrenik, Gradačac, u kojima su evidentne promjene i borba za razvoj.

Koji bi tu bio zadatak Vlade, podrška privrednicima i stvaranje sredine sa olakšavajućim okolnostima za vođenje privatnog biznisa?

-Naš konkretan zadatak je da napravimo pravni okvir. On bi u krajnjem trebao omogućiti ljudima što lakše registruju biznis, što lakše izađu na scenu, i što lakše započnu taj posao. U tom dijelu imate, rekao bih, finansijski okvir, a jedan od segmenata tog okvira su aktivnosti banaka. Na prostoru Bosne i Hercegovine imamo 14 stalno aktivnih. Njih 12 je u privtnom vlasništvu, ostalo mješovito vlasništvo, državnih praktično i nemamo. Te banke različitim finansijskim proizvodima pomažu da se na određen način biznis lakše i brže odvija. Pored banaka, nismo zadovoljni cijenom novca koji je dostupan poduzetnicima. Smatramo da on može biti dosta niži. Po tom pitanju nismo samo pričali, poduzimali smo mjere. Poznata vam je kreditna linija 25 miliona- subvencioniranje kamate, koju je Vlada TK subvencionirala sa milion maraka. Tako je otvoren prostor da 25 il 26 miliona bude ubačeno u privredne tokove i na taj način osposobimo finansijski da te kompanije  brže rade. Najviše bismo voljeli da najveći dio tog novca bude u proizvodnim kapacitetima (što znači otvaranje novih radih mjesta, a ostali dio da bude dio tercijalnog karaktera, onaj koji pomaže privredi u ovom drugom djelu.

Kakva je trenutna situacija po pitanju zapošljavanja. Imamo li u tom vidu pozitivne pomake?

-Zaposlenost raste. Nisu to impozantni rezultati, ali i jesu u smislu dinamike. Kad bismo imali malo bolju  kontrolu zaposlenosti, mislim da bi broj od negdje 86.000 bio mnogo manji. Mi smo u suštini zadovoljni kontrolom, ali ima tu i harmonizacija propisa. Neki propisi se donose na nivou federacije, neki na nivou  kantona, a neki čak na nivou lokalne zajednice. Kad bismo ovu harmonizaciju uspjeli napraviti ta prohodnost bi bila mnogo bolja i podaci bi bili mnogo pozitivniji. Imamo i zabrinjavajući trend odlaska radne snage sa ovih prostora. Jedan moj prijatelj koji se bavi biznisom kaže da se Amerika može napraviti i u vlastitom dvorštu, ako se to hoće. Moramo početi govoriti floskulom, ne školuj se da bi radio u državnoj službi, nego školuj se da bi radio. Ako takvu priču počnemo slijediti, vjerujem da ćemo brzo doći u poziciju da od onih koji žive od svog rada, mogu živjeti mnogo bolje nego oni koji čekaju da neko brine za njihovu plaću. Svakako u svemu postoji jedna doza rizika u koju valja ući.

U prethodnom periodu stavljen je akcenat na animiranje učenika na upis u škole deficitarnih zanimanja? Ima li pomaka u tom smislu?

-Imaju dvije stvari koje ćemo morati brzo mjenjat. Neki dan smo razgovarali na Vladi na temu obrazovnog sistema za ova radna zanimanja. Obrazovni sistem koji trenutno imamo, govorimo o srednjem obrazovanju, ne zadovoljava potrebe  privrede i privrednika, jer  nije usklađen sa onim što se dešava u realnom životu. Vi obučavate na zastarjeloj mašini, a on dođe dobije drugu koja je moderna, pa tu bude problem.  Što se tiče učenika, mi ćemo morati promijeniti priču, ovo ministarstvo radi prijedlog sa jednom interesornom grupom Ministarstva obrazovanja da se izvrše određene promjene u Zakonu o obrazovanju i da se uvede predmet poduzetništvo, koji bi u tom slučaju bio obavezan. U svim državama EU je to obavezan predmet. Tu priču hoćemo da napravimo tako da onaj ko se obučava za praktično zanimanje, bude više prisutan u proizvodnji. Za narednu godinu, Vlada je planirala da u narednoj godini, u određenim kotamma i stipendira  ove učenike.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o javno-privatnom partnerstvu Tuzlanskog kantona vodi se u svim lokalnim zajednicama na području ovog kantona s udruženjima poslodavaca i Ekonomsko-socijalnim vijećem?

Svi oni na određeni način imaju priliku da postave određena pitanja, da delegiraju amandmane koje bi trebali u krajnjem da rezultiraju poboljšanim tekstom, koji bi napravio određene inicijative.

Javna rasprava provedena je na području općine Gračanica, koja je poznata po razvoju poduzetništva i broju registriranih obrta te za koju bi usvajanje ovog zakona umnogome olakšalo implementaciju značajnih investicijskih projekata.

U Gračanici kao jednom od poduzetničkih prostora TK poduzetnici su tražili da u Nacrt zakona budu uvrštena određena rješenja koja se odnose na poduzetničke inicijative.

Cijenimo da privlačenje stranih investicija kroz javno-privatno partnerstvo jeste prioritet, ali isto tako je prioritet osposobljeni biznis, a na području TK samo u malim i srednjim preduzećima je oko četiri milijarde ukupnog obrta.

Ovaj  zakon o javno-privatnom partnerstvu pojednostaviti će postojeće procedure.

Nema više regulatornog tijela, komisije koja je bila u prethodnim zakonskim rješenjima. Zakon izuzima sve aktivnosti u vezi sa javno-privatnim partnerstvom iz procesa javnih nabavki, što pojednostavljuje proceduru i daje mnogo šira ovlaštenja lokalnim zajednicama