Međunarodni aerodrom Tuzla: Novi problemi

Šta se dešava na JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“? Nakon što je prošle godine kompanija Wizz Air donijela odluku na osnovu koje zatvara svoju bazu na ovom aerodromu, uslijedilo je opravdano negodovanje javnosti. Vlada Tuzlanskog kantona učinila je sve da „oživi“ rad tuzlanskog aerodroma, te je vrlo brzo dogovorena saradnja sa drugom aviokompanijom.

Grci otkazali letove

Potpisivanjem sporazuma sa grčkom aviokompanijom Lumiwings otpočela je nova era u radu i funkcionisanju tuzlanskog aerodroma. Podsjetimo, Vlada TK je osigurala 2,5 miliona KM podrške ovom projektu. Aerodrom je raspisao Javni poziv za sve aviokompanije koje imaju interes i žele uspostaviti ili obnoviti letove iz Tuzle za druge destinacije. Ponuda grčke aviokompanije proglašena je najpovoljnijom, te su najavljeni letovi za Švedsku, Dansku, Holandiju i Njemačku, ali i Tursku.

Nažalost, projekat započet sredinom decembra prošle godine, već sada se našao u ćorsokaku!?

Novac kojim su se subvencionirali letovi brzo je potrošen, jer su se njim pokrivali troškovi slabe popunjenosti aviona. To je posebno bilo evidentno u januaru i februaru, a kako saznajemo znalo se dešavati da se na ime ekonomske nadoknade znalo potrošiti i do 36 hiljada KM po letu?!

Pokrivanje gubitaka odnosilo se na plaćanje praznih mjesta u avionima, a u međuvremenu Lumiwings je odlučio suspendovati sve ranije najavljene linije do 31. marta 20204. godine. To se odnosi na letove ka Štokholmu, Halmštatu, Mastrihtu, Sarbrukenu i Esbjergu. Navodno su suspendovani i planirani letovi iz Tuzle za Istanbul!?

Jednostavno rečeno, novac od subvencija je potrošen i Grci su odlučili da više ne lete iz Tuzle. Kako saznajemo, postoji mogućnost da se ovaj sporazum nastavi, no tek krajem mjeseca marta kada će budžetska sredstva biti na raspolaganju.

Podsjetimo, Tuzlanski kanton je dobio historijski budžet od 730 miliona KM i on je u odnosu na prošlogodišnji veći za 46,6 miliona KM.

Vrijeme je za rezove

Postavlja se pitanje koliko će novca ovoga puta pripasti JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“ i u koje svrhe? Da li će porasti iznos za subvencioniranje letova ili će Vlada TK krenuti nekim drugim putem u nastojanju da tuzlanski aerodrom postane konkurentniji u odnosu na druge.

Pred Vladom Tuzlanskog kantona je mnogo posla. Tuzlanski aerodrom je nekada bio najvažnija zračna luka JNA, a od 1996. godine i glavna zračna luka snaga SFOR.

Nije to slučajno, ako se zna da se tuzlanski aerodrom nalazi na izvrsnoj lokaciji gdje nema mnogo prirodnih pojava koje mogu ugroziti slijetanje i aviosaobraćaj. Sve to čini ovaj aerodrom potentnim, no pitanje je na koji način iskoristiti ove pogodnosti.

Očito je da se u Vladi napokon moraju ozbiljnije uhvatiti u koštac sa ovim problemom i okrenuti se stručnom rješenju. U krajnjem slučaju, zašto ne angažovati kompetentne i stručne kadrove i menadžere iz ove oblasti i njima prepustiti vođenje aerodroma?

Stranački postavljeni rukovodioci do sada su samo pokazali nedostatak kompetencija i vizije. Ipak je ovo „velika igračka“ za njihove upravljačke kapacitete.

Osim rješavanja pitanja avioprevoznika i poboljšanja konkurentnosti tuzlanskog aerodroma, pred Vladom TK je još jedan izazov. On se tiče broja zaposlenih u JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“.

Navodno, u strukturi aerodromskih uposlenika dominiraju administrativna radna mjesta. Insajderi, bolje upućeni u prilike na Dubravama, ističu da je na tuzlanskom aerodromu previše marketing osoblja ili npr. finansijske službe. Gužva je u kancelarijama, a s druge strane nedostaje stručnog osoblja koje je direktno involvirano u svakodnevni rad i funkcionisanje aerodroma i letova.

Postoji li mogućnost da je i to dodatni teg koji pritišće rad i finansijsku stabilnost ovog JP?

Čini se da je konačno došao momenat da se naprave konkretni rezovi i strateški biznis planovi. Stručni prije svega. U suprotnom, pista na Dubravama lako bi mogla zarasti u travu i korov.

J. J.