Kako zimsko računanje vremena utječe na naš organizam

Kako zimsko računanje vremena utječe na naš organizam

U noći sa subote na nedjelju, svijet se vratio sat vremena nazad. Tačnije, počelo je zimsko računanje vremena.

Tu ideju je osmislio inovator Benjamin Franklin i iznio je svojim kolegama 1784. godine, jer mu je smetalo što gubimo mnogo dnevnog svjetla. Predložio je da se u proljeće sat pomakne unaprijed, ali ideja nije zaživjela.

Početkom 20. stoljeća su je prvi prihvatili Nijemci, a Jugoslavija je ideju preuzela tek 1983. godine. Do tad je cijela zemlja živjela u zimskom računanju vremena. Zbog prevelike zbrke i štete za industriju, Rusi i Bjelorusi su se odrekli zimskog računanja vremena 2011. godine.

Dok sjeverni dio planete prelazi na zimsko, južni ide na ljetno računanje vremena.

Šok za organizam

Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava.

Pomicanje sata može poremetiti hormonalnu sliku što uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je južina, piše NY Daily News.

Osim redovnog vježbanja i izbjegavanja teških obroka, važno je uspostaviti rutinu spavanja. Ako ste na primjer prije išli u krevet u 23 sata, sada bi bilo najbolje leći u 22 sata. Treba izbjegavati popodnevno drijemanje jer će tijelo misliti da se vrijeme nije promijenilo pa će prilagođavanje teći teže i sporije.

Zanimljivosti:

Zbog dužeg dana potroši se više goriva

Povećava se broj kriminalnih djela u svijetu zbog promjene vremena.

Povećava se ušteda električne energije.

Poveća se broj srčanih udara u svijetu zbog neprirodne promjene.

Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u martu.

(radiosarajevo)