Kako spriječiti nesreće na kupalištima?

Svi oblici voda za kupanje pružaju radost, pogotovo u ljetnim mjesecima. Međutim, rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike kao što su utapanje i povrede, mogućnost prenošenja zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava. Da bi koristili neku vodenu površinu za rekreaciju potrebno je pratiti upute struke, a nadležni bi trebali građanima obezbjediti sigurnost na svim kupalištima.

Zbog visokih ljetnih temperatura mnogi su u potrazi za raznim oblicima rashlađenja. Neki spas pronalaze u klimatiziranim prostorijama, dok neki u rekreaciji na vodenim površinama. Međutim, ukoliko se odlučite na ovu drugu varijantu, to nosi određene rizike.  Jedan od rizika je i rizik od utapanja. Do utapanja, kako struka ističe, u većini slučajeva dolazi zbog nedovoljnog plivačkog iskustva, kao i konzumiranja alkohola i opojnih supstanci.

”Iz raznih razloga može doći do gubitka svijesti i grčeva u mišićima i najvažnije u tom slučaju jeste da ukoliko se nalazimo na javnim kupalištima da tamo mora postojati organizovana služba za spašavanje koji su adekvatno obučeni za takve aktivnosti”, navodi Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Nažalost mnoga kupališta, naročito tzv. ”divlja” nemaju spasilačke službe, te odgovornost za ulazak u takve vodene površine snosi svaki pojedinac. Na području Tuzlanskog kantona postoji nekoliko vještačkih jezera u kojima kupanje čak i za iskusne plivače predstavlja veliki rizik. Ova jezera nastala su na bivšim rudarskim kopovima i u suštini predstavljaju duboke kratere ispunjene vodom.

”Šta je problem kod tih kopova, jeste što su kosine jako strme i što se temperatura vode jako mijenja i na samoj obali zna se desiti da je temperatura vode visoka da bi samo na par metara dubina porasla za 10 metara i tempratura voda bila značajno niža. To lako može prevariti kupače i kad je u pitanju dubina i kada je u pitanju temperatura”, kaže Sabid Zekan, profesor na Rudarsko-građevinsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Bez obzira o kojoj vrsti kupališta se radi potrebno je znati kako postupiti ukoliko primjetimo da se neko utapa u našoj blizni, a da pri tome ne ugrozimo i vlastiti život.

”Osoba koja spašava utopljenika mora biti dobar plivač, i moramo odmah izvući osobu na kopno a to se radi povlačenjem za ruke, kosu ili ispod pazuha. Kada izvučemo osobu na kopno potrebno je izvršiti pregled, da li postoji disanje, rad srca, i povrede kao što su povrede kičme. Ukoliko nemamo znakove disanja i rada srca, moramo pristupiti reanimaciji”, ističe Durmišević.

Jedna od mjera prevencije jeste i priprema pri samom ulasku u vodu.

”Ako je velika razlika u temperaturi, potrebno je u vodu ući postepeno i prvo se malo pokvasiti da se organizam prilagodi i to je važno za osobe koje boluju od kadriovaskularnih  oboljenja i zdrave i mlade osobe, i u suštini ne bi trebale imati problema sa adaptacijom, mada se zna desiti i mlađim osobama”, riječi su Durmiševića.

Poseban apel struke jeste da građani obrate pažnju koja kupališta koriste i da pri tome prate upute. Pored toga, apeluje se i na nadležne da regulišu tzv ”divlja” kupališta, da osiguraju spasilačke službe i sve mjere koje definišu javna kupališta kako u budućnosti ne bismo imali kobnih posljedica.

 

(rtvslon.ba)