Kako će se provjeravati diplome službenika u BiH

Tako će se provjeravati diplome svih uposlenih u organima uprave FBiH, federalnim institucijama, zavodima, agencijama i direkcijama. Radi se vjerovatno o desetinama hiljada uposlenika, ali kako nam je rečeno iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, tačan broj će se znati kada se utvrdi strategija cijelog ovog procesa.

Iskustva susjednih zemalja, kao što je Hrvatska, pokazuju da je revizija diploma ogromnog broja uposlenika dugotrajan proces, koji također i dosta košta, jer neki fakulteti traže i do 100 eura za provjeru samo jedne diplome.

Ovo znači da će biti potrebno izdvojiti sredstva u budžetu za ovakav proces.

Međutim, kako za Aljazeeru je potvrdila ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović, prije nekoliko dana ovo pitanje je po hitnom postupku predstavljeno i razmotreno na sjednici sa kantonalnim ministrima obrazovanja, koji su, dodaje, dali svoju podršku da se ovo napravi. Najavljuje da će se o tome raspravljati i na sjednici Vlade FBiH.

“Ovo Ministarstvo će, zajedno sa Ministarstvom pravde FBiH, sačiniti konkretan strateški dokument u kojem će biti definirane sve potrebne mjere i aktivnosti te njihovi nositelji s ciljem provođenja valjane revizije. Naša je obaveza da ovaj dokument pripremimo za Vladu, a vrlo skoro, vjerovatno već iduće sedmice, imat ćemo i prvi zajednički sastanak u vezi s ovim procesom”, rekla je Dilberović.

Nakon priče o kupovini diploma magazina Žurnal, kada je novinarka ovog portala za 1.250 eura u roku od 17 dana stekla diplomu Srednje medicinske škole iz Sanskog Mosta, krenule su najave i iz drugih institucija o tome da će se pokrenuti mjere kako bi se ovome stalo ukraj.

Prije nekoliko dana i članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će nastojati pokrenuti proces provjere vjerodostojnosti diploma u svim kantonima u Federaciji.

“Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom”, rekao je tom prilikom predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem.

U razgovoru za Al Jazeeru, objasnio je da su oni tek prije nekoliko dana zvanično postali članovi tog odbora te da će im sigurno u narednom periodu prvi koraci biti da se utvrde problemi i krene u njihovo rješavanje.

“Premijer FBiH Fadil Novalić je već 2014. godine javno izjavio da u BiH možete kupiti diplomu za 2.000 do 3.000 KM (1000 do 1.500 eura). To je meni tada bilo zastrašujuće i od tada nije ništa urađeno. Malo sam pogledao i šta se regionalno radi, ne dešava se ovo samo u BiH. U Srbiji je bila afera Index kada je otkrivena kupovina diploma, a u toj zemlji se smatra da je čak svaka 10 diploma lažna”, kazao je Adžem.

Također je istakao da je i problem plagiranje naučnih radova, diplomskih, magistarskih i doktorskih. Zbog toga, ističe, tražit će i da se na svim univerzitetima nabave softveri koji će provjeravati da li se radi o plagijatima.

“S druge strane, nije ništa manje važno ni provjeriti validnost certifikata, pogotovo iz informatike i engleskog jezika, što se u većini slučajeva traži prilikom zapošljavanja u javni sektor. Također, sama činjenica da mi u FBiH imamo 120.000 ljudi koji se nalaze na biroima a nemaju nikakvu kvalifikaciju, normalno da će oni početi taj proces pribavljanja diploma i certifikata jer ih u suprotnom nema na tržištu. Samo u Širokom Brijegu vrši se prekvalifikacije i dokvalifikacije 345 zanimanja, pa nemoguće je da mi imamo takve ustanove koje mogu to uraditi”, kaže Adžem.

DIPLOME UNIŠTENE U RATU

U susjednoj Hrvatskoj, najavljena je provjera diploma približno 90.000 zaposlenih u sistemu obrazovanja i nauke, nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kod jedne zaposlenice otkrilo krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija na Sveučilištu u Zagrebu.

Prije toga, urađen je proces revizije diploma uposlenika u općinskim, gradskim, županijskim i državnim administracijama i on je trajao dvije godine. Provjerom je utvrđeno 25 lažnih isprava o stepenu obrazovanja i struci službenika i namještenika u lokalnim samoupravama, od čega su četiri diplome izdane u obrazovnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Dvije svjedodžbe izdao je Centar usmjerenog obrazovanja Derventa te po jednu svjedodžbu JU Medicinska škola Doboj i Srednjoškolski centar Nikola Tesla Bosanski Šamac, što ne znači, dodaju hrvatski zvaničnici, da su ove ustanove krive za lažne diplome, jer se može desiti da pojedinac sam krivotvori svjedočanstvo.

Također, provedena je revizija diploma uposlenika u državnim tijelima i utvrđeno je postojanje također 25 nevjerodostojnih isprava, a dvije su izdane u BiH – svjedodžba bivšeg Saobraćajnog školskog centra u Konjicu i svjedodžba Ekonomsko trgovinsko ugostiteljskog centra u Bihaću.

Ministarstvu uprave Hrvatske poslali smo upit o tome na koji način su radili revizije diploma, te koje su bile sankcije za uposlenike kod kojih su otkrivene lažne isprave o obrazovanju.

Objasnili su da pri ovom ministarstvu postoji inspekcija koja je dala uputu državnoj upravi i jedinicama lokalne samouprave da se krene u proces revizije. Međutim, kako dodaju, postojali su određeni problemi koji su kočili provjere, a prije svega su se morala izdvojiti sredstva iz budžeta jer većina visokih obrazovnih institucija u Hrvatskoj, ali u BiH, Sloveniji i drugim zemaljama naplaćuje provjeru diploma. Te cijene se kreću od desetak do 200 eura po jednoj diplomi.

“Mi smo u početku čak odredili jedan rok, ali informacije sa terena su pokazale da se to ne može baš provjeriti onako kako smo zamislili, jer se događaju situacije da su svjedodžbe u školama uništene tijekom Domovinskog rata. Kada se radi o BiH, vjerojatno dođe do istog porblema, jer je većina škola bila uništena. Onda se to provjerava po svjedocima”, objašnjava Željka Perić, glasnogovornica Ministarstva uprave Hrvatske.

FAKULTETI U BIH TRAŽE ČAK 100 EURA PO DIPLOMI

Prema njenim riječima, problem je postojao u gradovima, općinama i županijama jer su fakulteti uglavnom naplaćivali provjeru diplome, a budžeti su svakako bili ograničeni.

“U Hrvatskoj se cijene kreću od 50 do 300 kuna (7 do 40 eura) po diplomi, ali to je jednostavno odluka sveučilišta koliko će i hoće li naplatiti provjeru diplome. Onda se znalo dogoditi da jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno novaca u tom trenutku pa su to odlagali i za iduću godinu. Još tri županije zbog toga nisu dostavile svoje podatke. Onda imate službenike koji su završili škole u nekim stranim zemljama, pa ta provjera ide preko Ministarstva vanjskih poslova. Znam da i sveučilišta u BiH isto naplaćuju provjere jer ima dosta naših služebnika koji su završili te fakultete. Čak je bilo situacija da su u BiH tražili 100 eura za provjeru jednu diplome. U Sloveniji čak naplaćuju 200 eura po diplomi”, kaže Perić.

Što se tiče sankcija uposleniku koji ima lažnu diplomu, Perić dodaje da je odluka na čelniku tijela, ali u većini slučajeva radi se o otkazu. Međutim, ističe, često se ne mogu kriviti same obrazovne institucije čija diploma se pokaže lažna nego pojedinac koji je krivotvorio.

“Određeni pojedinci se upuste u takvo nešto, krenu lažirati diplomu uvjereni da nitko to neće otkriti. Konkretno, u slučaju lažne diplome Hrvatskih studija, oni su definitvno proveli istragu i otkrili da to nije taj pečat koji oni koriste i da ga oni nisu stavili.

”Prema riječima federalne ministrice Dilberović, revizija diploma ne smije i neće ostati samo „mrtvo slovo na papiru“, nego proces koji će dati konkretne rezultate.

Perić kaže da u tom procesu nema neke posebne strategije – potrebno je osigurati novac i početi provjeravati diplome uposlenika.

DIPLOME UNIŠTENE U RATU

U susjednoj Hrvatskoj, najavljena je provjera diploma približno 90.000 zaposlenih u sistemu obrazovanja i nauke, nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja kod jedne zaposlenice otkrilo krivotvorenu diplomu Hrvatskih studija na Sveučilištu u Zagrebu.

Također, provedena je revizija diploma uposlenika u državnim tijelima i utvrđeno je postojanje također 25 nevjerodostojnih isprava, a dvije su izdane u BiH – svjedodžba bivšeg Saobraćajnog školskog centra u Konjicu i svjedodžba Ekonomsko trgovinsko ugostiteljskog centra u Bihaću.

Ministarstvu uprave Hrvatske poslali smo upit o tome na koji način su radili revizije diploma, te koje su bile sankcije za uposlenike kod kojih su otkrivene lažne isprave o obrazovanju.

Objasnili su da pri ovom ministarstvu postoji inspekcija koja je dala uputu državnoj upravi i jedinicama lokalne samouprave da se krene u proces revizije. Međutim, kako dodaju, postojali su određeni problemi koji su kočili provjere, a prije svega su se morala izdvojiti sredstva iz budžeta jer većina visokih obrazovnih institucija u Hrvatskoj, ali u BiH, Sloveniji i drugim zemaljama naplaćuje provjeru diploma. Te cijene se kreću od desetak do 200 eura po jednoj diplomi.

“U Hrvatskoj se cijene kreću od 50 do 300 kuna (7 do 40 eura) po diplomi, ali to je jednostavno odluka sveučilišta koliko će i hoće li naplatiti provjeru diplome. Onda se znalo dogoditi da jedinice lokalne samouprave nisu imale dovoljno novaca u tom trenutku pa su to odlagali i za iduću godinu. Još tri županije zbog toga nisu dostavile svoje podatke. Onda imate službenike koji su završili škole u nekim stranim zemljama, pa ta provjera ide preko Ministarstva vanjskih poslova. Znam da i sveučilišta u BiH isto naplaćuju provjere jer ima dosta naših služebnika koji su završili te fakultete. Čak je bilo situacija da su u BiH tražili 100 eura za provjeru jednu diplome. U Sloveniji čak naplaćuju 200 eura po diplomi”, kaže Perić.

Što se tiče sankcija uposleniku koji ima lažnu diplomu, Perić dodaje da je odluka na čelniku tijela, ali u većini slučajeva radi se o otkazu. Međutim, ističe, često se ne mogu kriviti same obrazovne institucije čija diploma se pokaže lažna nego pojedinac koji je krivotvorio.

“Određeni pojedinci se upuste u takvo nešto, krenu lažirati diplomu uvjereni da nitko to neće otkriti. Konkretno, u slučaju lažne diplome Hrvatskih studija, oni su definitvno proveli istragu i otkrili da to nije taj pečat koji oni koriste i da ga oni nisu stavili.

”Prema riječima federalne ministrice Dilberović, revizija diploma ne smije i neće ostati samo „mrtvo slovo na papiru“, nego proces koji će dati konkretne rezultate.