Hercegovački slatki pelin: Ove godine ga svi žele da se zaštite od virusa – gotovo da ga nema

Zaboravljena biljka odlična je za dišne putove i ostale plućne bolesti, a kod nas ga uzgaja Nada Šarić u okolici Posušja. Od njega radi i kreme, čajeve i tinkture, a ove godine uzgojila je više nego prijašnjih.

Na tisuću i dvjesto metara nadmorske visine, točnije na Šarića poljani u Rakitnom, već sedmu godinu Nada Šarić iz Rakitnog pokraj Posušja plantažno uzgaja slatki pelin, ili kako ga u ovom kraju zovu batunar, za kojim je ove godina iznimna potražnja. Naime mnoga su istraživanja pokazala kako pripravci od slatkog pelina kao dodatak prehrani učinkovito djeluju na zdravlje poglavito kao pomoć kod tumorskih oboljenja, i podizanja imuniteta. Sve više ga se upotrebljava zadnjih mjeseci u borbi sa korona virusom.

– Čaj od slatkog pelina je dobar za dišne putove i bolesti pluća, dobra je i tinktura od slatkog pelina. Nije stoga čudo da je baš u ovo vrijeme kada se na sve moguće načine borimo s pandemijom koronavirusa tako velika potražnja za ovom ljekovitom biljkom -kaže Nada.

Idealan prostor za svo ljekovito bilje

– Ovaj je prostor zemljopisno idealan za uzgoj ljekovitih trava, stoga ću od iduće godine uz plantažu slatkog pelina zasaditi i jedan dio zemljišta s ostalim ljekovitim travama – govori nam Nada, majka petero djece koja uz sve obiteljske obveze svaki slobodan trenutak koristi za boravak u prirodi. Kada je prije sedam godina krenula sa proizvodnjom pelina, nabavivši i kotao za destiliranje ni slutiti nije mogla da će slatki pelin danas biti tako tražen. 

– U ovo doba pandemije korona virusa ljudi posežu za različitim pripravcima kako bi zaštitili svoje zdravlje. Za slatki pelin imamo povratne informacije kako je blagotvoran jer ubija viruse – govori nam Nada te napominje kako se slatki pelin koristi i u aroma terapiji.

“Kao Hercegovka sve naučiš”

– Od prvog namirisanog slatkog pelina posadili smo jednu plantažu i većina današnjih uzgajivača ima sjeme baš od toga pelina. Ovu godinu smo sadili više nego prijašnjih godina jer se pojavila velika potražnja vezano baš uz koronu – kaže.

Sirovina za čaj, samo je dio onog što Nada proizvodi jer su tu još tinkture, kreme, ljekoviti melemi, a starinskom metodom “enfleurage” proizvodi mirisne kreme. 

– Dok hodam prirodom uvijek nešto novo otkrivam. Vidite, priroda nam puno toga daje samo mi ne slušamo poruke koje nam šalje. Sve te trave naučiš kao Hercegovka, a onda dodatno ako želiš svoje znanje o travama, nadopunjuješ – govori Nada.

Na njenoj plantaži ubuduće će se uzgajati uz slatki pelin i majčina dušica, kunica, gospina trava, divlji origano, vrbovica, macina trava. To je projekt kojeg je već pokrenula sa svojom obitelji. Već sljedeće ljeto na ovim prostorima Nada i njena obitelj ugostit će i prve grupe turista koji će moći uživati u prirodi, a na raspolaganju će im biti biciklističke staze, ali će isto tako moći brati ljekovito bilje, šumske jagode, list kupine i maline, kušati pripravke i ponijeti pokoju vrećicu sa sobom. 

Doći će vidjeti, osjetiti i uživati u svemu što im priroda pruža. Vjerujte sve više je onih koji su željni odmora baš u ovakvim prostorima – dodaje Nada. Ove godine uzgojili su oko 1500 kilograma pelina od kojeg je ostalo tek još pokoja vrećica sirovog sušenog za čaj i poneka bočica tinkture. Te količine prošlih godina znale su se zadržati po cijelu godinu, ove je sve već prodano. 

Nismo mogli zamisliti takvu potražnju

– Nismo mogli ni zamisliti ovoliku potražnju za slatkim pelinom. Da smo znali vjerojatno bi mi Hercegovci, ko Hercegovci“, kroz smijeh će Nada, ‘pripremili veće količine’.

Iza Šarića brda su Rosne poljane, a u daljini se uzdigla Čvrsnica. Bobice brekinja i mukinja primamljivo izgledaju za kušanje. Količinski ih je dosta za one koji žele uživati u netaknutoj prirodi, pješačiti kilometarskim planinskim stazama i nakon dugih šetnji guštati uz šalicu ljekovitog čaj. 

– Pijte jednu šalicu dnevno slatkog pelina i ne provjeravajte je li blagotvoran za zdravlje ili nije, već vjerujte mnogima koji su ga kušali i uvjerili se u sve blagodati koje pruža za zdravlje – poručuje Nada.

Batunar ili baktunar, različitih naziva, ali istog sastava, jednim imenom slatki pelin kojeg su nekada žene iz ovih krajeva nosile ispod pazuha ili u njedrima kao parfem. Dok ga mi imamo na dohvat ruke, danas je na tržištu za ovom ljekovitom biljkom velika potražnja. Još domalo kad zapušu hladni vjetrovi sa blidinjske zaravni i zalepršaju prve snježne pahulje, a led ‘zađe u kosti’ kako to u ovim krajevima narod zna reći, mnogi će uz toplu peć uživati u mirisu i šalici pelina ubranog na Šarića poljani.

(24h)