Ekonomski analitičar Admir Čavalić o poskupljenjima: Cijene rastu a plate ostaju iste

Poskupljenja su udar na već nizak životni standard građana i svako novo ih čini još siromašnijim

 Poskupljenja osnovnih životnih namirnica, naftnih derivata, usluga, iz dana u dan postaju svakodnevnica stanovništva u Bosni i Hercegovini, što je prije svega udar na ionako loš  životni standard građana. O tome, negativnim uticajima globalne inflacije, kao i mogućim rješenjima, razgovarali smo sa ekonomskim analitičarom Admirom Čavalićem.

Skoro pa svakodnevna poskupljenja negativno utiču na građane Bosne i Hercegovine. Suočeni su sa problemom da sada za osnovne životne potrepštine za isti novac kao ranije dobijaju sve manje namirnica, usluga, proizvoda, čime posljedično opada i njihov životni standard?

Admir Čavalić: -Nažalost imamo negativan spoj faktora globalne inflacije, energetske krize, ukrajinske krize, što direktno i indirektno utiče na ekonomske prilike u našoj zemlji, us mislu rasta cijena, ne samo finalnih proizvoda već i finalnih usluga, npr. usluga transporta ili bilo kojih drugih koje se pružaju u našoj zemlji. Ovo dakle predstavlja direktni udar na životni standard naših građana, razumijevajući da produktivnost rada nije rasla i da nema nekih pretpostavki, niti se desio neki značajniji rast plata. Ovakva ekonomska kretanja na globalnom nivou, prije svega, najvećim dijelom pogađaju one sa niskim, ili niskim-srednjim dohotkom u našoj zemlji i oni imaju izuzetnih problema da održe tekuću egzistencijalnu potrošnju i to najbolje oslikava podatak o rastu nenamjenskog kreditiranja, za tekuću potrošnju kod banaka kako bi se održalo egzistencijalna potrošnja.

Možemo li reći da su poskupljenja opravdana?

Admir Čavalić: -Makroekonomski posmatrano, jesu, razumijevajući da je inflacija uvezena i slično. Međutim, evo i federalni inspektori utvrdili su da je bilo dosta manipulacija, posebno kada imamo ove panične kupovine od strane naših građana. Konkretno vezano za brašno, ulje ili neke druge životne namirnice u kojima se pojavila privremena nestašica, prazne police, usred panične kupovine. Ovi inspekcijski uvidi su pokazali da otprilike značajan broj trgovaca je vršio manipulacije, neetično se ponašao, a sa druge strane proizvođači su iskoristili da dignu cijene proizvoda koje su plasirali maloprodajnim lancima.  Svejedno, istina je opet da je inflacija globalni ekonomski fenomen i činjenica je da rastu cijene, prije svega, faktora proizvodnje što možda građane i buni. Dakle, ne toliko finalni proizvod koliko taj faktor proizvodnje i onda jednostavno ne možete inkorporirati taj dodatni rast cijena faktorea proizvodnje u vlastitu finalnu proizvodnju, bez da vi dignete cijenu proizvoda ili usluge.

Panična kupovina iskorištena je na način da su mnogi sklanjali zalihe i kasnije prodavali po novim cijenama, što se posebno osjetilo prilikom poskupljenja naftnih derivata?

Admir Čavalić: -Upravo tako i to se iskoristilo i sve se te situacije koriste. Ono što je problematično kod nas i naftnih derivata su dvije stvari. Prva je da država, barem do sada,  nije se odrekla vlastitog poreza u kontekstu akciza do 40 feninga po litru, a druga se odnosi na činjenicu da naše naftno tržište ne prati globalno kretanje kada je riječ o padu cijena nafte. Mi imamo taj pad cijena. Evo proteklih sedmicu i pol, djelovanjem gospodina Bajdena pa sve do OPEK-ove reakcije da se nastavi sa globalnom proizvodnjom. Međutim, maloprodavci u Bosni i Hercegovini nisu reagovali. Zašto? Zato što je naše naftno tržište monopolizirano, što znači da se brzo reaguje kada rastu cijene, a sporo kada opada.

Kada uzmemo u obzir sva dosadašnja poskupljenja i trenutne cijene proizvoda, možemo reći da se približavamo evropskim standardima, ali samo po troškovima života, ne i platama?

Admir Čavalić: -Upravo tako, naše dohotke možemo svrstati među najmanje u okviru evropskih zemalja i to je problematično. To treba da bude indikator uspješnosti domaćih politika. Dosta toga se moglo uraditi, prije svega u kontekstu smanjivanju fiskalnog opterećenja na rad. Tu su ona dva reformska zakona koja već sedam godina čekamo na nivou federacije, ali i svakako pojednostavljenje poslovanja, manje troškova poslovanja kako bi se stvorile pretpostavke da naši privrednici zaista dižu olate svojim uposlenicima. Međutim, istina da se to dešava simbolično, zato što imamo tržišni pritisak, odnosno odlazak značajnog broja stanovnika iz Bosne i Hercegovine. Takođe, istina jeste da je od februara  došlo do rasta minimalne plate za radnike u FBiH preko 30%, ali je sve manji broj ovih radnika.

I na kraju razgovora nam kažite koje bi bilo  rješenje za ovu situaciju?

Admir Čavalić: -Tri su potencijalna rješenja. Prva se odnose na pakete socijalne pomoći/podrške. To sada trebamo aktivirati. Dakle, prve su te socijalne inovacije, kako na najbolji način pomoći onima kojima su najugroženiji. Druge mjere se odnose na smanjivanje troškova poslovanja: ukidanje fiskalnih ili parafiskalnih nameta što mogu raditi jedinice lokalne samouprave, npr. taksama za istaknutu firmu, može raditi kanton vezano za vodne takse, šume, a može i federacija na nivou nekih parafiskalnih nameta i naravno ukidanjem fiskalnih nameta. Zadnja mjera se odnosi na vanjsko-trgovinske aktivnosti u smislu podrške našim izvoznicima i olakšavanja uvoza, u smislu da ima više uvoznih alternativa, posebno faktora proizvodnje za naše privrednike. Dakle, olakšavanje uvoza određenih stvari koje su krucijalne za domaću proizvodnju.   

Očekuje se da bi manja potražnja za određenim proizvodima, do čega bi moglo doći uzimajući u obzir trenutno stanje,  moglo dovesti i do pada cijena, što je izuzetno značajno za životni standard građana Bosne i Hercegovine.

Piše: Mubina Biščić-Delmanović