Da li je korupcija postala karakteristika društva u BiH?

Velika zastupljenost mita je, na neki način, javna tajna u Bosni i Hercegovini. Svako od nas čuo je, pročitao, na svojoj koži osjetio, ili pak zna lične primjere traženja i davanja mita za zapošljavanje, polaganje ispita, ili za bolji tretman kod doktora. Iako je korupcija neizbježna posljedica moralne nesavršenosti ljudi, njena široka zastupljenost pokazuje izostanak sistemskog rješavanja i sankcioniranja. Na to upozorava i OSCE u svom godišnjem izvještaju gdje odgovor pravosuđa na korupciju opisuje kao zatajenje krivično-pravnog sistema.

”Stopa  osuđujućih  presuda  u  okončanim  teškim  predmetima  korupcije  –  još  jedan  pouzdan  indikator  o  odgovoru  pravosuđa  na  korupciju  –  općenito  je  pala  u  periodu  od  posljednje  tri  godine  u  sudovima  u  cijeloj  BiH”, navode iz OSCE-a.

No, korupciju je teško i dokazati, a ona se često obavlja u tajnosti jer obje strane imaju podjednak interes i očekivanu dobit. Sa druge strane građani se teško odlučuju da prijave ovo krivično djelo. Demotivirajuća je i dužina trajanja sudskog procesa: suđenja se često odlažu, a procesi, barem prema mišljenju građana traju predugo. U Općinskom sudu Tuzla poručuju da takva situacija nije u ovoj instituciji.

‘’Kada je u pitanju ovaj sud, ne mogu govoriti generalno o pravosuđu, mi nemamo, dakle to se vidi kroz apelacije, uložene Ustavnom sudu BiH zbog povrede razumnog roka. Ne sjećam se da li mi imamo ijednu presudu da je povrijeđen razumni rok trajanja krivičnog postupka”, kaže Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda u Tuzli.

Osim što, prema mišljenju predsjednika Općinskog suda, sudski procesi traju prema propisima, Tuzlanski kanton je specifičan i kada su u pitanju krivični postupci protiv sudija. Vijest da je SIPA uhapsila dvojicu sudija iz Posavskog kantona zbog sumnje da su zloupotrijebili svoj položaj odjeknula je u javnosti. Tuzlanski kanton, barem prema broju krivičnih postupaka, nema ovakvih sudija…

”U našem sudu nije bilo. Zaista u našem sudu nije bilo… nijedan nosilac pravosudne funkcije nije bio optužen za primanje, davanje dara ili drugih oblika koristi za zloupotrebe položaja. Ja koliko sam tu nije bilo… nije bilo ni ranije koliko je meni poznano”, ističe Indira Hadžimehmedović, predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli.

Izostanak osuda ne znači ništa. Rezultati neadekvatne politike kažnjavanja koriste se kao dokaz nepostojanja korupcije što je paradoks, poručuje u svom naučnom radu nekadašnji dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar. Da je broj krivičnih postupaka izuzetno mali pokazuje i činjenica da je u posljednih pet godina u Tuzlanskom kantonu za primanje mita izrečeno deset presuda, a šest za davanje.

”Krivični zakon propisuje kaznu zatvora za osobu koja primi dar od jedne do 10 godina zavisno od načina na koji je krivično djelo počinjeno, funkciju koja obavlja i zavisno od iznosa novca. Za primanje dara je potpisana kazna od šest mjeseci do pet godina za osobu koja je posredovala da neka druga osobu primi dar, korist, novac – kazne je od šest mjeseci do pet godina”, rekao je Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva TK.

Bez obzira na ovakve predviđene kazne građani nemaju povjerenje u pravosudne institucije i smatraju ih neučinkovitim. O temi mita i korupcije uglavnom ne žele govoriti…

I predstavnici pravosudnih institucija i građani saglasni su da je mnogo više mita i korupcije, kao i zloupotreba položaja nego što pokazuju brojke o krivičnim postupcima.

”Kada gledamo okruženje i kada gledamo sveukupnu situaciju očekuje se od pravosudnih institucija da imaju više takvih predmeta u ratu”, ističe predsjednica Kantonalnog suda u Tuzli.

Dok jedni nisu zadovoljni sudskim procesom, drugi nisu brojem prijava. Od 30 osoba od kojih je neko tražio mito u BiH, samo jedna osoba spremna je to i prijaviti, pokazalo je jedno od istraživanja. A bez efikasnih institucija i osviještenih građana nema ni privrednog rasta  jer zemlje sa višom razinom korupcije bilježe niže prihode – poručila je Svjetska banka u svom izvještaju.