BiH za devet godina napustilo skoro pola miliona građana

Tokom protekle decenije Bosnu i Hercegovinu je napustio veliki broj građana, kako zbog političke situacije i korupcije u zemlji tako i zbog visoke stope nezaposlenosti i lošeg ekonomskog stanja.

Iako nema preciznih zvaničnih podataka o broju građana BiH koji su napustili domovinu i otišli da žive i rade u drugim državama, Unija za održivi povratak i integracije BiH provela je istraživanje te došla do statističkih podataka koji pokazuju da je BiH tokom proteklih desetak godina napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.

Prema njihovima podacima, Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe, sljedeće godine 28.042, a 2015. godine 29.805 osoba. Narednih godina je također nastavljen trend iseljavanja iz zemlja, te je 2016. godine BiH napustilo 34.544 osobe, 2017. godine 35.634 osobe, a sljedeće godine 20.943 osobe.

Protekle tri godine je posebno izražen trend odlaska ljudi iz BiH. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, 2019. godine iz Bosne i Hercegovine se iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a tokom ove godine ta cifra će dostići oko 170.000 ljudi. Ovi podaci pokazuju da je u proteklih devet godina BiH napustilo više od 484.000 osoba.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić za Anadoliju je kazala da je posebno zabrinjavajući trend iseljavanja ove i prošle godine.

“Jako smo se iznenadili podacima za prošlu i ovu godinu kada smo imali veliki broj odlazaka. Međutim, statistički zavodi nisu u mogućnosti da to evidentiraju jer ti isti ljudi se nisu odjavili, tako da statistički zavodi ne mogu bilježiti da su ti ljudi otišli iz BiH. Najviše je pogođena Posavina, jer imamo kompletne porodice da su odlazile. Zatim područje Livna, Kupresa i brojna druga mjesta. To su baš prazne opštine. Zamislite u Bosanskom Grahovu nemamo ni srednju školu i ljudi djecu moraju voziti u Drvar. Obilazimo kuće na terenu redovno i evidentiramo da tamo više nema ljudi i da su otišli”, rekla je Zukić.

Navodi da je iseljavanje iz BiH ove godine posebno šokantno i zabrinjavajuće.

“Nezvanično, do juna smo imali 81.000 odlazaka, plus druga polovina godine, i to će biti oko 170.000 osoba za cijelu ovu godinu”, pojasnila je Zukić.

Podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH, koje su prikupili na osnovu terenskih istraživanja, pokazuju da su regija sjeveroistočne Bosne, Posavina, zapadna Hercegovina, Unsko-sanski kanton i Kanton 10 zabilježili najveći odlazak stanovnika tokom 2021. godine, a posebno ističu veliki odlazak mladih iz USK-a.

Stoga, Zukić ističe da je već davno bilo vrijeme da se poduzmu mjere i donesu jasne strategije kako bi se donekle zaustavio trend iseljavanja iz zemlje.

“Mi ne moramo ići u inostranstvo i pričati našoj dijaspori kako trebaju biti u svojoj zemlji. Možemo bar zadržati ove ljude koje imamo te da se načelnici opština i političke partije dogovore i utvrde uzroke, da vide šta se može učiniti s višeg nivoa. Treba se naći jasna strategija za naredni period”, istakla je ona.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, najčešći razlozi odlaska su nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Ova organizacija već godinama pokušava putem raznih projekata i putem kampanje “Stop iseljavanju” da utiče na zadržavanje građana u Bosni i Hercegovini.

Trend iseljavanja iz zemlje jasno potvrđuju i podaci objavljeni u zvaničnom dokumentu “Anketa o radnoj snazi 2018.” koju je pripremila Agencija za statistiku BiH, a u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina 2016. godine imala 2,84 miliona stanovnika, 2017. godine 2,73 miliona i 2018. oko 2,7 miliona. Prema tome, samo u tom periodu BiH je ostala bez 140.000 stanovnika.

Mnogi u BiH više ne vide perspektivu

Stručnjaci smatraju da ekonomski problemi nisu glavni razlog iseljavanja nego je to bezperspektivnost, posebno kada se radi o uvjetima za mlade ljude.

Ratnohuškačka retorika na političkoj sceni u BiH samo dodatno pojačava želju ljudi za odlaskom u inostranstvo, posebno kod onih sa deficitarnim zanimanjima koji lako mogu naći posao u drugim zemljama, smatraju stručnjaci.