Banovići i Termoelektrana Tuzla u pilot projektima: Gubimo li energetsku suverenost?

Općina Banovići je nedavno bila domaćin delegaciji Svjetske banke koja je posjetila ovaj region kako bi razgovarala o procesu energetske tranzicije i izazovima s kojima se suočava. Općina Banovići, koja je odabrana kao pilot projekat za “Pravednu tranziciju za regije uglja”, želi biti lider u budućim privrednim procesima, a podrška Svjetske banke pruža im sredstva i resurse za postizanje tog cilja.

Jedna od glavnih tema razgovora bila je situacija na tržištu rada u Banovićima i stanje radne snage. Delegacija Svjetske banke je izrazila interesovanje za broj zaposlenih i nezaposlenih osoba u općini, kao i potražnju za radnom snagom od strane lokalnih privrednih subjekata. Također su željeli saznati više o aktivnostima koje se poduzimaju radi otvaranja novih radnih mjesta i privlačenja investicija.

Dekarbonizacija

Predstavnici Općine su zajedno sa predstavnicima Svjetske banke razgovarali i o dekarbonizaciji.

Dekarbonizacija je za one neupućene proces smanjenja ili eliminacije emisije ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova koji nastaju kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva i drugih aktivnosti koje doprinose klimatskim promjenama. Ovaj proces je ključan za suočavanje s izazovima globalnog zagrijavanja i postizanje ciljeva održivog razvoja.

Dekarbonizacija podrazumijeva prelazak sa tradicionalnih izvora energije kao što su ugalj, nafta i plin, koji proizvode velike količine CO2 prilikom sagorijevanja, na čiste i obnovljive izvore energije poput solarnih, vjetroenergetskih, hidroenergetskih i biomase. Ovaj prelazak zahtijeva ulaganja u infrastrukturu za proizvodnju, prijenos i distribuciju čiste energije, kao i tehnološke inovacije koje će omogućiti efikasnije korištenje obnovljivih izvora.

Ako se sve ovo uzme u obzir, Općina Banovići je jedna od prvih općina u BiH koja bi se zajedno sa međunarodnim partnerima upustila u proces dekarbonizacije i pravedne tranzicije regija uglja.

Sudeći po posljednjim informacijama da je Općina Banovići preduzela konkretne korake u cilju stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta i otvaranja novih radnih mjesta, te u proteklih godinu dana, registrirala 37 novih djelatnosti , od čega je sedam privrednih društava, čini se da sve ide u cilju tranzicije.  Općina je podržala dio ovih djelatnosti kroz start-up projekte u saradnji sa partnerima poput USAID-a, IMPAKTA i Međunarodne organizacije rada (MOR). Također, kroz Javni poziv, Općina sufinansira dio troškova registracije obrtničkih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, kao i registraciju preduzeća.

Norvežani i Termoelektrana Tuzla

Pitanje energetske tranzicije sve više se postavlja kada je u pitanju i Termoelektrana Tuzla.

Norveška kompanija GEIA AS najavila je potpisivanje ugovora sa preduzećem Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) za pilot projekat testiranja norveške tehnologije za zamjenu uglja. Ovaj pilot projekat će biti implementiran u Termoelektrani Tuzla, najvećoj termoelektrani u BiH.

GEIA AS ističe da je ova tehnologija revolucionarna i predstavlja prekretnicu u prelasku sa zagađujućeg uglja na održivu biomasu kao izvor energije. Implementacija ovih naprednih proizvodnih pogona otvorit će mnoga nova radna mjesta i doprinijeti smanjenju emisije staklenički kih plinova. Ova inicijativa također je privukla interes norveških investitora koji vide potencijal za ulaganja u proizvodnju obnovljive energije u Bosni i Hercegovini.

GEIA AS izražava svoje zadovoljstvo zbog doprinosa razvoju i jačanju odnosa između Norveške i Bosne i Hercegovine kroz ovaj projekat. U sklopu potpisivanja sporazuma, Ambasada Norveške, predvođena ambasadorom Olavom Reinertsenom, posjetila je Termoelektranu Tuzla 20. juna. Ova posjeta označava početak plodne i dugoročne saradnje između Norveške i Bosne i Hercegovine u borbi protiv emisije stakleničkih plinova.

GEIA AS vjeruje da će njihova tehnologija, razvijena u Norveškoj, ubrzati tranziciju ka čistijoj energiji i smanjiti zavisnost od uglja u Bosni i Hercegovini. Ovaj pilot projekat u Termoelektrani Tuzla predstavlja korak ka održivijoj budućnosti energetskog sektora u zemlji.

Ugalj postaje prošlost

Ipak, ostaje pitanje šta će se desiti sa sektorom uglja u Bosni i Hercegovini u cjelini. U proteklim godinama, eksploatacija uglja bila je važan izvor energetskog snabdijevanja i zapošljavanja u zemlji. Međutim, s rastućim globalnim trendom prelaska na obnovljive izvore energije i smanjenjem emisije štetnih gasova, sve je veći pritisak na zemlje da se odreknu upotrebe uglja.

Bosna i Hercegovina ima značajne rezerve uglja, ali je istovremeno suočena s izazovima vezanim za zaštitu životne sredine i postizanje energetske održivosti. Uvođenje novih tehnologija i investicija u obnovljive izvore energije može pružiti alternativu i otvoriti nova radna mjesta u sektorima kao što su solarna energija, vjetar i hidroelektrane.

Ukratko, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima u vezi sa energetskom tranzicijom i budućnošću sektora uglja. Opć ina Banovići pokazuje inicijativu u pronalaženju održivih rješenja i privlačenju investicija u obnovljive izvore energije. Pilot projekat GEIA AS-a u Termoelektrani Tuzla donosi nadu u smanjenje emisije stakleničkih plinova i otvaranje novih radnih mjesta.

Tranzicija ka čistijoj energiji zahtijeva sveobuhvatni pristup koji uključuje ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i tehnološke inovacije. Osim toga, neophodna je podrška lokalnih i međunarodnih institucija, kao što je Svjetska banka, kao i angažman privatnog sektora i ulaganje u obuku radne snage za nove tehnologije.

Šta je „Pravedna tranzicija regija uglja“?

Pravedna tranzicija za regije uglja je koncept i strategija koja se odnosi na proces prelaska regija koje su tradicionalno zavisile od eksploatacije uglja i drugih fosilnih goriva na održive i čiste izvore energije. Ovaj koncept naglašava važnost uravnotežene tranzicije koja uzima u obzir socijalne, ekonomske i ekološke aspekte kako bi se osiguralo da nijedna zajednica i radnik ne budu zanemareni ili pretrpe negativne posljedice ovog prelaza.

Pravedna tranzicija za regije uglja priznaje da su regije koje su bile značajno zavisne od industrije uglja suočene s izazovima u procesu tranzicije ka čistijoj energiji. Ove regije često se suočavaju s gubitkom radnih mjesta, ekonomskom nestabilnošću i društvenim promjenama.

Ključni elementi pravedne tranzicije za regije uglja uključuju sljedeće:

1. Socijalna pravda: Osiguravanje socijalne sigurnosti za radnike koji su pogođeni smanjenjem ili prekidom rada u sektoru uglja. To može uključivati pružanje obuke, prekvalifikaciju, podršku pri zapošljavanju, socijalnu zaštitu i pravedne uvjete rada.
2. Diversifikacija ekonomije: Podsticanje razvoja novih sektora i industrija koji mogu stvoriti radna mjesta i pridonijeti ekonomskom rastu u regijama uglja. Ovo može uključivati podršku razvoju obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost, turizam, poljoprivredu ili druge sektore koji imaju potencijal za rast.
3. Partnerstvo i participacija: Uključivanje lokalnih zajednica, sindikata, privatnog sektora i ostalih relevantnih aktera u proces donošenja odluka i implementacije tranzicije. Ova participativna pristup omogućava da se glasovi i interesi svih dionika uzmu u obzir i da se stvore održiva rješenja.
4. Ekološka održivost: Fokusiranje na smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaštitu okoliša kroz prelazak na čiste izvore energije. To uključuje ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, smanjenje zagađenja zraka i vode, te očuvanje životne sredine.

J. Jeremić